Ispiti su se polagali jednom godišnje.
7.12.1937. U Zagrebu je umro nadbiskup
Antun Bauer. Rodio se 1856. godine u Breznici
kraj Novog Maroga. Teologiju je studirao u Zagrebu, Budimpešti i
Beču. Bio je profesor na zagrebačkom Teološkom fakultetu, redovni
član JAZU, autor filozofsko-teoloških djela te veliki hrvatski
dobrotvor. Za zagrebačkog nadbiskupa umenovan je 1914. godine.
7.12.1915. Umro je Jakob
Furjan, utemeljitelj varaždinskog Zanatlijskog i
pomočnićkog društva. Rođen je u Vratnu, kovački zanat izučio je u
Vinici, radio je u Grazu, Insbrucku, Münchenu i Zagrebu. U
Varaždinu je 1897. godine otvorio svoju kovačku radnju. Jakob
Furjan objavljivao je članke o zanatstvu u listovima “Napredni
obrtnik” i “Naše pravice”.
7.12.1769. Ugarsko-hrvatska kraljica i
austrijska nadvojvotkinja Marija Terezija utemeljila je
prvu varaždinsku visokoškolsku ustanovu –
Političko kameralni studij. Prvo predavanje je na današnji dan
1769. godine održao profesor Adalbert Barić. Predavanja su bila
iz tri predmeta: upravna politika-policija, ekonomska politika –
trgovina, i financije. Ispiti su se polagali jednom godišnje, u
kolovozu. Nakon studija polaznici su dobivali posao u upravi.
Političko-kameralni studij preseljen je u Zagreb 1772. godine i
tri godine kasnije uklopljen u zagrebački Pravni fakultet.
¨¨¨
Oko 1400. godine u Lepoglavi je kao zadudžbina grofova Celjskih
utemeljen pavlinski samostan koji je postao
hrvatsko središte crkvenog prosjačkog reda pavlina. Prvi samostan
stradao je 1479. godine u turskoj provali a obnovljen je 1489. u
gotičkom stilu i utvrđen je kulama i opkopima. Samostanka crkva
je poslije 1640. godine barokizirana a u 18. stoljeću oslikao ju
je čuveni barokni slikar pavlin Ivan Ranger. U lepoglavskom
samostanu od 1503. godine djelovala je latinska gimnazija a od
1582. godine u gimnaziju su primana svjetovnjačka djeca i to je
bila prva javna gimnazija u Hrvatskoj koja je djelovala do 1644.
godine. U 17. stoljeću pavlini su u okviru samostana pokrenuli
studij filozofije i teologije a kralj Leopold Prvi Habsburški
1674. godine podigao je studij na rang akademije s pravom
dodjeljivanja titula doktorata. Tako je lepoglavski studij postao
prvo hrvatsko sveučilište. Poslije ukinuća pavlinskog reda 1786.
godine samostan dolazi u vlasništvo Čazmanskog kaptola koji ga je
sredinom 19.stoljeća prodao državi i 1854. godine dijelovi
samostana pretvoreni su u kaznionicu, poznati lepoglavski zatvor.