Postoji i danas, samo pod drugim imenom. Znate li kojim?
8.12.1973. Svečano je u dvorani “Varaždin” u
Graberju otvoreno V. svjetsko prvenstvo u rukometu za žene.
Svečano otvaranje V. SVEP – a počelo je ulaskom učenica
varaždinskih osnovnih škola odjevenih u narodne nošnje sa
zastavama zemalja učesnica prvenstva, a zatim su se publici
predstavile rukometašice kvalifikacijske skupine D koja je igrala
u Varaždinu. Inozemni gosti bili su puni riječi pohvala na račun
organizatora. Najveći dio tereta oko organizacije ovog Svjetskog
prvenstva podnijeli su Krešimir Petanjek i Srećko Tkalčec.
8.12.1894. Na središnjem varaždinskom trgu pred
Vijećnicom, u prizemlju nove dvokatne palače “Varaždinske
štedionice” otvorena je moderna “Centralna kavana”. Tvrtka
Siemens i Halske instalirala je kućnu električnu centralu pa su
Varaždinci u kavani prvi put vidjeli električno svijetlo u svom
gradu. “Centralna kavana” na Korzu stoji i danas pod imenom –
“Grofica Marica”.
8.12.1688. Posvećena je zavjetna
kapelica Sv. Fabijana i Sebastijana na kraju
ondašnje Štajerske a danas Optujske ulice. Kapelicu je dalo
sagraditi Gradsko vijeće u znak zahvalnosti što je 1682. godine
strahovita epidemija kuge zaobišla Varaždin. U toj epidemiji koja
je u varaždinski kraj stigla iz srednje Europe umrlo je mnogo
ljudi u obližnjim naseljima, ponajviše u Ivancu, Gornjoj Voći,
Vidovcu, Križovljanu, ali i u gradovima Grazu i Ptuju s kojima je
Varaždin imao tijesne trgovačke veze. U kapelici Sv. Fabijana i
Sebastijana sačuvane su vrijedne slike varaždinskih slikara.
……
Jedna od najstarijih varaždinskih ulica, današnja
Gundulićeva s jednokatnim kućama, prvi se puta
spominje u 16. stoljeću i bila je dio Župnog trga. Povezivala je
ulazna južna gradska vrata sa središnjim trgom i Vijećnicom.
Stoljećima, sve do 1910. godine, ulica se zvala Dućanska kada joj
je gradsko poglavarstvo dalo novo ime po dubrovačkom pjesniku
Ivanu Gunduliću. U toj gradskoj ulici, koju Varaždinci i danas
zovu Dućanska, bile su brojne prodavaonice s mirodijama,
bombonima, kavom, mješovitom robom, radionice limara, vlasuljara,
obućara, šeširdžija, tu su bile brijačnice, radila je ljekarna «K
zlatnom anđelu», Gradska štedionica, Banka i mjenjačnica,
Kotarski sud. Dućanska – Gundulićeva ulica ostala je do danas
jedna je od najživljih gradskih prometnica.