Riječ je o jednoj od najljepših varaždinskih palača.
4.1.1808. U Novaki kraj Maruševca rodio se
Matija Smodek, sveučilišni profesor, ilirac i
jezikoslovac. Filozofiju i pravne znanosti je studirao u Zagrebu
i Budimpešti gdje je stekao doktorat iz filozofije i prava. Na
Pravoslovnoj akademiji u Zagrebu je bio profesor statistike i
ugarskog rudnog prava. Matija Smodek umro je 1881. godine.
4.1.1804. Obavljena je izmjera zemljišta u
današnjoj Preradovićevoj ulici 17, gdje je planirana izgradnja
palače grofova Erdödy. Jedna od najljepših
varaždinskih palača koja ima ranosklasicističke stilske
karakteristike, dovršena je 1805. godine. Krajem 19. stoljeća
vlasnica palače postaje grofica Paula Oršić pa stoga danas palača
nosi njeno ime.
4.1.1733. U Varaždinu je umro general i hrvatski
ban grof Ivan Peti Drašković. Djetinjstvo je
proveo u Varaždinu, studirao je pravo u Bologni i filozofiju u
Beču. Borio se protiv Turaka pod zapovjedništvom bana Nikole
Zrinskog i istakao se u bitkama kod Pečuha i Osijeka. Godine
1682. Sabor je Ivana Petog Draškovića izabrao za vrhovnog
zapovjednika konjaništva, a nakon pobjede nad Turcima kod Zrina
1689. imenovan je podmaršalom i zapovjednikom narodne vojske.
Obavljao je i dužnost velikog župana valpovačkog i baranjskog,
zatim banskog namjesnika i 1732.godine izabran je za hrvatskog
bana. Ivan Peti Drašković bio je četvrti hrvatski ban iz ugledne
plemićke obitelji Drašković. Sahranjen je u varaždinskoj
isusovačkoj crkvi u obiteljskoj grobnici.
~~~
Najstariji crtež grada Varaždina je iz 1621. godine, a izradio ga
je Severin Roter. Grad je slikan sa zapadne strane, u prvom planu
su kuće, gospodarske zgrade i vrtovi u predgrađu – na prostoru
današnjih ulica Braće Radića i Vrazove, a ispred njih su opkopi s
vodom i bedemi koji su štitili unutarnji dio grada. Iza zidina u
lijevom uglu crteža vidljiv je feudalni dvorac – tvrđava. U
sredini vedute je visoki toranj neobičnog izgleda na Gradskoj
vijećnici koji je kasnije vjerojatni stradao u nekom od požara.
Na desnoj strani nalazi se toranj župne crkve svetog Nikole.
Bedemi oko grada imali su oblik četverokuta, a pojedine stranice
bile su duge do 550 metara. Unutar zidina na skučenom prostoru
zbijene jedna uz drugu bile su građanske kuće građene uglavnom od
drveta s drvenim krovovima.