Trend rasta zapošljavanja umirovljenika nije poremetila ni koronakriza.
Mirovinskom reformom od početka 2019. godine
umirovljenicima sa starosnom mirovinom omogućen je rad na pola
radnog vremena, uz zadržavanje isplate mirovine. Nakon zakonskih
izmjena naglo je povećan broj umirovljenih radnika, a najviše ih
se zapošljavalo u deficitarnim poslovima u trgovini i
prerađivačkoj industriji, navodi
Tportal.
Trend rasta zapošljavanja umirovljenika nije poremetila ni
koronakriza, a dodatni poticaj njihovom aktiviranju u svijetu
rada donijele su zakonske izmjene kojima je od 1. kolovoza prošle
godine rad uz mirovinu omogućen i korisnicima obiteljskih
mirovina.
Brojka raste i zbog novog pravila po kojem se najniže mirovine u
slučaju zaposlenja više ne umanjuju, pa se i tom dijelu
umirovljenika sada isplati radno aktivirati.
Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje (HZMO), početkom prosinca u radnom odnosu bilo je
14.699 korisnika starosne i prijevremene starosne mirovine koji
rade do polovice punog radnog vremena. To je za 75 više nego
mjesec ranije, a na godišnjoj razini taj broj viši je za 1292
odnosno 9,6 posto. Kada se tome pridodaju zaposleni korisnici
obiteljskih mirovina (374), branitelji (974) i vojne osobe
(1.612), broj radno aktivnih umirovljenika penje se na gotovo
18.000.
Nakon isteka turističke sezone u listopadu je zabilježen pad
zaposlenosti, ali je već u studenom krenuo novi val
zapošljavanja. O sve većem interesu poslodavaca za zapošljavanje
umirovljenika svjedoče i podaci o objavljenim oglasim za posao. U
2021. godini na portalu MojPosao bilo je 2,6 posto oglasa za
posao koji su tražili umirovljenike dok je godinu ranije takvih
oglasa bilo 1,2 posto, a 2019. samo 0,6 posto.
Najviše zaposlenih umirovljenika na pola radnog vremena je u
trgovini, stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima te
prerađivačkoj industriji. Nakon izbijanja pandemije aktivirao se
i značajan broj umirovljenih zdravstvenih djelatnika, piše
Tportal.
Kada je riječ o zanimanjima, najviše aktivnih umirovljenika
dolazi iz redova stručnjaka i znanstvenika te inženjera i
tehničara, koji po svemu sudeći mogu dobro naplatiti svoje znanje
i iskustvo. Među zaposlenim umirovljenicima su i brojni
poduzetnici koji nastavljaju voditi posao i nakon odlaska u
mirovinu.
Osim umirovljenika sa starosnom mirovinom, pravo zapošljavanja
imaju umirovljeni prema posebnim propisima, i to prema još
povoljnijim uvjetima. Naime umirovljeni vojnici i policajci, za
razliku od ostalih, mogu raditi i puno radno vrijeme uz isplatu
pola mirovine.
Branitelji mogu raditi, kao i umirovljenici u prijevremenoj i
starosnoj mirovini, no ako je riječ o onima sa statusom hrvatskog
ratnog vojnog invalida (HRVI), mogu raditi na puno radno vrijeme
uz smanjenje mirovine za trećinu, odnosno za cijelu plaću i dvije
trećine mirovine.
Povratak u svijet rada umirovljenicima omogućuje veća mirovinska
primanja u budućnosti. Naime, nakon što odradi najmanje godinu
dana, korisnik prava na starosnu ili prijevremenu starosnu
mirovinu ostvaruje pravo na povećanje mirovine kroz ponovni
izračun mirovinskih prava, piše
Tportal.