Temperatura je nekoliko dana prije otvaranja klizališta bila -22 Celzijeva stupnja.
8.1.1971. Otvoreno je klizalište na školskom rukometnom igralištu
sadašnje II. osnovne škole, a tadašnjih škola Ratimir Herceg i
Božena Slukan. Pogodno vrijeme i izuzetno niske temperature (4.
siječnja 1971. zabilježena je temperatura od -22°C) omogućili su
da Varaždin dobije površinu za klizanje. Ledenu površinu
pripremio je Omladinski hokej klub “Varaždin”.
Grad Novi Marof nastao je uz dvorac kojeg je oko 1776.godine
sagradio grof Ljudevit Erdödy. Njegov otac, grof Đuro Erdödy, već
je ranije ispod sela Ključa uz rijeku Bednju sagradio jednokatni
dvorac, ali zbog čestih poplava i brojnih komaraca, Erdödijevi su
napustili tu građevinu i odlučili na obližnjem brežuljku
sagraditi svoj dom – Novi majur. Jednokatni dvorac u obliku
četverokuta sagrađen je u kasnobaroknom klasicističkom stilu.
Naselje Novi Marof uz dvorac u početku se sporo razvijalo pa je
1857.godine ovdje živjelo samo devetnaest stanovnika. Do rasta je
došlo 1886.godine kada je sagrađena željeznička pruga
Varaždin-Zagreb i Novi Marof postao središte općine, kotarskog
suda, oružničke postaje i pošte. Te je godine u Novom Marofu bilo
trinaest kuća i 140 stanovnika. Godine 1926. u Erdödijevom dvorcu
otvoreno je Državno lječilište za plućne bolesti. Naselje Novi
Marof proglašeno je gradom 1997.godine.
~~~
U 15. i 16.stoljeću za vrijeme stalnih prodora turske vojske
prema srednjoj Europi, kao jedan od glavnih obrambenih gradova,
Varaždin je bio zaštićen čvrstim bedemima i okružen opkopima s
vodom. Jednako tako bila je zaštićena i starogradska tvrđava,
plemićko sjedište varaždinskog župana. Nestankom ratnih opasnosti
početkom 19.stoljeća počelo je rušenje bedema i zatrpavanje
grabišta, a radovi su trajali tridesetak godina. Bedemi oko
starogradske tvrđave nisu srušeni niti održavani pa je
1919.godine bilo pokušaja da se zapuštene zidine uklone, prostor
sravni s ostalim terenom. Međutim, Varaždinci su se pobunili
protiv takvih namjera, a gradsko poglavarstvo angažiralo je
vrtlara iz Njemačke koji je napravio plan uređenja bedema. Do
zatrpavanja blatnih jama, uređivanja zemljišta, sadnje drveća i
grmlja, sijanja trave došlo je tek 1937. i 1938. godine. Od tada
je popularna Bašća omiljeno sastajalište mladih i jedan od
najljepših parkova u gradu.