Koliko su događanja krajem godine, od javnih svađa i godišnjice potresa do potpisa za referendum utjecali na rejtinge stranaka?
Nova godina donijela je i nove pozicije u rejtinzima stranaka i
političara. RTL vam donosi prvi ovogodišnji CRO Demoskop.
Ima kažnjenih, ali i onih koji su profitirali. Da su danas izbori
i dalje bi prvi izbor bio HDZ koji je na
čvrstih 26 posto iako i ovaj mjesec bilježe pad (bili na
27,1 posto u prosincu). SDP je i dalje daleko iza,
stabilizirali su se na gotovo 17 posto (16,1 u
prosincu). No gusto je u borbi za treće mjesto. Možemo, koji
treći mjesec zaredom pada, je i dalje treći (siječanj 13,3 posto
– prosinac 14,2 posto), a za vrat mu je
zapuhao MOST koji na krilima, tvrde, skupljenih potpisa
za referendum protiv COVID potvrda i Nacionalnog stožera stiže
na 12,4 posto (prosinac 8,5 posto). To je gotovo 4
postotna poena više nego prošli mjesec, što je skok kakav se
rijetko događa.
Ostale su stranke ispod 5 posto podrške, Domovinski
pokret na 3,7 posto (imali 4,9 posto u
prosincu), CENTAR i FOKUS na 1,4
posto (CENTAR u prosincu bio na 1,2 posto, a FOKUS na 1,6
posto), dok je raskol u Hrvatskim suverenistima i
izbacivanje Hrvoja Zekanovića zbog stavova o
cijepljenju kažnjen s padom na 1,3 posto (prosinac 1,5
posto).
Na oko jedan posto podrške još su HSS (siječanj 1,2
posto – prosinac 1,1 posto), regionalni IDS (siječanj
1,1 posto – prosinac 1,0 posto), te Radnička
fronta (siječanj 1 posto – prosinac 0,4 posto), svi u
blagom rastu. Neodlučnih je oko 15 posto čime
su zapravo upravo oni po rejtingu treća snaga u zemlji. To i ne
čudi budući da izbora nema na vidiku što je ujedno i šansa onima
koji žele provesti nepopularne reforme.
A evo i nove ljestvice popularnosti. Vodeći na listi
najpozitivnijih je i dalje predsjednik Republike Zoran
Milanović koji u novu godinu ulazi s istom žestinom i
retorikom te potporom petine ispitanika (siječanj 20,2 posto –
prosinac 19,8 posto). Za razliku od njega premijer Andrej
Plenković je u blagom padu, ali i dalje na drugom mjestu
s gotovo 15 posto (u prosincu 15,2
posto). Tomislavu Tomaševiću nije naštetilo ukidanje
demografskih mjera, najave poskupljenja i brojna nesnalažanja u
upravljanju Zagrebom pa je na trećem mjestu pozitivnih
s nešto više od 7 posto (prosinac 6,1
posto).
Ostali su političari daleko ispod, ministar
financija Zdravko Marić čvrsto drži 4. mjesto (siječanj
2,4 posto – prosinac 3,2 posto), a čelnik najveće oporbene
stranke Peđa Grbin je ispod 2 posto (prosinac
1,0 posto). U ovom je društvu, na krilima referendumske
inicijative, i dvoje MOST-ovaca Marija Selak
Raspudić (siječanj 1,6 posto – prosinac 1,7 posto)
i Božo Petrov (siječanj 1,3 posto – prosinac 0,8
posto).
Vrlo blizu, u statističkoj pogrešci je i njihov treći stranački
kolega Marin Miletić (siječanj 1,2 posto – prosinac 0,2
posto). Od ostalih koji su na iznad jedan posto pozitivog
doživljaja još su Sandra Benčić (siječanj 1,2 posto –
prosinac 1,3 posto) i Mislav Kolakušić (siječanj 1
posto – prosinac 0,5 posto). Više od četvrtine ispitanika
smatra da se nitko od političara ne bi trebao naći na ovoj
prestižnoj listi.
Listu najnegativnijih političara i dalje drži premijer Plenković
kojemu negativni trend raste (siječanj 28,6 posto –
prosinac 26,1 posto), za razliku od predsjednika Milanovića
kojemu postotak negativne percepcije ovaj mjesec
pada (siječanj 18,7 posto – prosinac 22,4 posto). I stižemo
do najvećeg iznenađenja novogodišnjeg Crodemoskopa: ministra
graditeljstva Darka Horvata ispitanici su
kaznili s trećim mjestom najnegativnijih (siječanj 5,3
posto – prosinac 0,5 posto), što i nije čudno s obzirom na ritam
obnove, ali i godišnjicu potresa na Banovini, te blagdanima koje
su mnogi proveli u kontejnerima.
U top deset negativaca još su Gordan
Jandroković (siječanj 3,7 – prosinac 2,3 posto), Miro
Bulj (siječanj 3,2 posto – prosinac 2,2 posto), Milorad
Pupovac (siječanj 2,1 posto – prosinac 2,9 posto),
te Vili Beroš (siječanj 1,9 posto – prosinac 1,2
posto).
S visokog trećeg, na osmo mjesto najnegativnijih pao
je Zlatko Hasanbegović (siječanj 1,6 posto – prosinac
3,2 posto), koji drži začelje liste s čelnicima platforme Možemo
Tomislav Tomašević (siječanj 1,5 posto – prosinac 1,1 posto) i
SDP-a Peđa Grbin (siječanj 1,3 posto – prosinac 1,4 posto).
Da su građani nastavnici, hrvatske bi institucije i dalje bile
osrednji učenici. Prosječna ocjena Pantovčaku je i
dalje čvrsta trojka (prosinac 2,95 – siječanj 3,01),
a Vladi i Hrvatskom saboru ispitanici
poručuju: Sjedi dva! (Vlada u prosincu imala ocjenu
prosinac 2,32, a Sabor 2,12)
Kao najvažnije teme kojima smo ispratili prošlu godinu izdvojili
ste eskalaciju pandemije i prosvjede, godišnjicu potresa i
probleme s obnovom, a ocjena smjera kretanja države je najlošija
u zadnjih godinu dana. Tek 17,8 posto građana smatra da
država ide u dobrom smjeru (16,2 posto u prosincu), a
čak 74 posto, odnosno tri četvrtine, da smo na
pogrešnom kursu (73,4 posto u prosincu).