Čini se da se svi ne slažu takvim rezoniranjem...
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio
je u subotu da potvrda kreditnog rejtinga Hrvatske od strane
agencije Standard & Poor’s predstavlja izuzetno dobru
vijest, a da je izvješće agencije izuzetno pozitivno intonirano.
– U ovim svim okolnostima, ovo je izuzetno dobra vijest (…)
Izvješće je izuzetno pozitivno intonirano – izjavio je Marić
novinarima ispred Ministarstva financija. Naime, agencija
Standard & Poor’s potvrdila je u petak rejting Hrvatske
‘BBB-/A-3’ i stabilne izglede.
Geopolitička neizvjesnost zbog invazije na Ukrajinu
Pritom, kao rizike izdvojila je globalnu geopolitičku
neizvjesnost zbog ruske agresije na Ukrajinu, koja bi mogla
utjecati na globalnu potražnju, turizam i inflaciju. Stabilni
izgledi pak signaliziraju očekivanja S&P-a da će
hrvatsko gospodarstvo rasti stabilnim tempom u iduće dvije
godine, a unatoč nepovoljnim inflatornim trendovima i
makroekonomskim posljedicama od već spomenutih geopolitičkih
neizvjesnosti. Iz S&P-a smatraju da će Vlada nastaviti s
programom reformi, uspješno povući značajna sredstva iz EU-a i
postupno “obnoviti fiskalni prostor koji je izgubila u pandemiji
covida- 19”. U 2023. gospodarstvo bi, po njihovoj procjeni,
trebalo porasti 3,7 posto, te za 3,5 posto u 2024. i 2025. No,
S&P je ipak snizio prognozu hrvatskog gospodarskog rasta
u ovoj godini, s pet na 2,5 posto, a zbog globalne
geopolitičke neizvjesnosti koju je stvorila ruska invazija
na Ukrajinu i rast cijena energije i sirovina.
Marić je najavio da će Vlada kroz mjesec dana ažurirati službene
makroekonomske projekcije za ovu godinu, pa tako i gospodarskog
rasta i inflacije, za koju agencija predviđa da će u Hrvatskoj u
2022. iznositi oko šest posto. Snižavanje procjene rasta BDP-a za
ovu godinu, izjavio je Marić, posljedica je i lanjskog rasta koji
je bio iznad svih očekivanja, no, tu je i velika doza
neizvjesnosti zbog izravnih i neizravnih efekata agresije Rusije
na Ukrajinu. Kada je riječ o inflaciji, naveo je Marić, očekuje
se da će se njeno ubrzavanje nastaviti u prvoj polovici godine,
dok će njeno kretanje u drugom dijelu godine, osim geopolitičkih
zbivanja, uvelike ovisiti o kretanjima cijena energenata i
hrane.
Marić: Ulazak u eurozonu je “pozitivan rizik”; nema potrebe
za stvaranjem zaliha hrane
Marić je rekao da mu je posebno drago jer je agencija
prepoznala Vladine napore po pitanju bolje apsorpcije europskih
sredstava, kako iz Višegodišnjeg financijskog okvira, tako i onih
u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO).
Izvijestio je da provedba NPOO-a napreduje vrlo dobro, sve dosad
predviđeno programom je i ispunjeno, a u lipnju se očekuje tranša
od 700 milijuna eura. Agencija procjenjuje da će Hrvatska iduće
godine, unatoč “složenom inflatornom kontekstu”, ući u
eurozonu i da će Vlada, u skladu s odredbama o usvajanju eura,
spustiti proračunski deficit u razdoblju od 2023. do 2025.
ispod tri posto BDP-a, najviše dopuštene razine u Uniji.
Marić je upravo put ulaska Hrvatske u eurozonu apostrofirao kao
“pozitivan rizik”, koji bi dodatno trebao utjecati na povećanje
hrvatskog kreditnog rejtinga. Poručio je i da je jako važno da
Vlada zadrži dobar ugled, reputaciju i povjerenje
koje evidentno ima u međunarodnim financijskim krugovima, pa
s obzirom i na postupak pripreme međunarodnog izdavanja
obveznica, pri čemu takvo izvješće S&P-a pomaže toj
reputaciji. Marić je otkrio da je agenciji prezentirao Vladin
paket mjera za ublažavanje inflatornih pritisaka, vrijedan gotovo
pet milijardi kuna. Pojasnio je da taj paket ne može u potpunosti
neutralizirati inflatorne pritiske, već ih ublažiti, a on između
ostalog uključuje i snižavanje PDV-a s 13 na pet posto na
cijeli niz prehrambenih artikala, poput svježeg mesa, ribe,
povrća i voća. Na pitanje novinara očekuje li daljnji rast cijena
u trgovinama, odgovorio je da je to teško predvidjeti, no da
se i nada da će navedeno značajno snižavanje PDV-a ublažiti
njihovo daljnje podizanje.
Napomenuo je da su trgovački lanci i prije 1. travnja i stupanja
na snagu tog paketa krenuli u marketinške kampanje i snižavanje
cijena, što je ocijenio dobrim, kao i pokazateljem visoke
konkurencije u maloprodaji. Otkrio je da je održao sastanak s
predstavnicima 10 vodećih maloprodajnih lanaca.
– Oni su iskazali spremnost da budu maksimalno receptivni, no, u
isto vrijeme ukazuju da oni nisu jedina ‘karika u lancu’, s
obzirom i na dobavljače – izjavio je Marić. Osvrnuo se i na
vijesti o tome da građani pojačano kupuju određene artikle, poput
ulja, poručivši da, unatoč svim zabrinutostima, nema potrebe za
gomilanjem zaliha hrane. Rekao je i da Vlada radi na mjerama koje
se tiču priljeva izbjeglica iz Ukrajine, kojih je po zadnjim
podacima u Hrvatsku pristiglo više od 7,5 tisuća, a očekuje se i
daljnji rast tog broja. Njima će biti pružena
institucionalna pomoć te dostatna i potrebita sredstva, a što će
također imati određene reprekusije na fiskalnu politiku, kazao je
ministar financija.
Marić opovrgnuo da mu je Filipović iz “Jadranke” rezervirao
smještaj u hotelu
Odgovarajući na pitanje novinara, Marić je opovrgnuo pisanje
portala Net.hr da mu je Krešimir Filipović, suvlasnik Jadranka
Grupe, 2019. rezervirao smještaj za četverodnevni boravak u
hotelu Bellevue, koji je u vlasništvu tvrtke Jadranka d.d. –
Gospodina FIlipovića sam taj put prvi put i upoznao. Prije
toga nisam imao s njim ikakve izravne ili neizravne kontakte,
niti smo danas u nekakvim redovitim kontaktima – izjavio je
Marić. Rekao je i da su svi krediti HBOR-a toj tvrtki odobravani
puno prije njegovog mandata, dodajući i da ta kompanija po tom
pitanju uredno servisira svoje obaveze.
Net.hr je o “Jadranki” pisao u kontekstu prijave aktivista s
Malog Lošinja Arsena Mujagića, po kojoj vlasničke linije nad
“Jadrankom” sežu do fonda u vlasništvu ruskih
građana koji bi prema listi EU-a trebali biti pod
sankcijama. Marić je poručio da se svi koji osuđuju agresiju
Rusije na Ukrajinu mogu složiti da je provođenje sankcija
neminovno, pritom apostrofiravši suštinu registra stvarnih
vlasnika, u smislu da je ono javno. Naime, Ministarstvo financija
je u danas objavljenom odgovoru Net.hr-u kao netočne
ocijenilo navode da se, nakon pisanja portala, u trgovačkom
društvu “Jadranka” d.d. dogodila promjena u
registru vlasništva – U Registru stvarnih vlasnika od 18.
kolovoza 2020. kao stvarni vlasnici ‘Jadranke’ d.d. upisani su
Predrag Perenčević i Krešimir Filipović i od tada nije bilo
promjena stvarnih vlasnika te se dotični i danas vode kao stvarni
vlasnici društva – piše u odgovoru Ministarstva.
Također, iz Ministarstva su napisali da Marić nije boravio u
nekom luksuznijem ili predsjedničkom apartmanu, a također je
istaknuto i da je smještaj rezervirao sam te
podmirio prateće troškove. Iz “Jadranke” su, nedavno
odgovarajući na pitanje tko su im sada vlasnici i imaju li Rusi
još udjela u vlasništvu, kazali da je 2014., kada je kompanija
prošla kroz proces promjene vlasništva, tvrtka “Beta ulaganja”
d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu postala stopostotnim vlasnikom
Jadranka Grupe. – Krajnji vlasnici Jadranka Grupe u kontinuitetu
su hrvatski državljani Predrag Perenčević i Krešimir Filipović.
Njihovim novčanim sredstvima i investicijama upravlja Društvo za
upravljanje investicijama i fondovima imovine putem tvrtke ‘Beta
ulaganja’ d.o.o., a što je evidentirano i u Sudskom registru i u
Registru stvarnih vlasnika – rekli su tada iz “Jadranke”.