Nakon osmogodišnje pauze...
Nakon osmogodišnje pauze, djela velikog hrvatskog akademskog
slikara Vilima Svečnjaka ponovno će biti izložena očima javnosti
i to upravo u Ludbregu. Izložba će u dvorcu Batthyany biti
otvorena od 10. do 30. lipnja, a ulaz je besplatan.
Vilim Svečnjak rođen je 12. srpnja 1906. godine u Zagrebu.
Obitelj Svečnjak stanuje u prizemnici, u Ilici 210, otac Ivan
otvara skromni fotografski atelje. Na nagovor očevog prijatelja,
obitelj Svečnjak 1908. godine seli u Čabar nadajući se prilici za
boljom zaradom budući da tada u Gorskom kotaru nema mnogo
fotografa. Vilim Svečnjak počeo je crtati od najranijeg
djetinjstva te je sam kazao: “Svaki slobodni trenutak pasionirano
sam koristio za crtanje i bojanje. Tako se u meni rodio slikar.”
Vilim je pohađao osnovnu školu u Čabru nakon čega nastavlja
školovanje na Drugoj realnoj gimanziji u Zagrebu. Nastavnici su
mu Krušlin, Radovani, Šulentić. Oni zapažaju njegovu darovitost
za crtanje i akvarel, te mu savjetuju da upiše Likovnu akademiju.
1927. upisuje Umjetničku akademiju, kiparski odjel, profesori su
mu Valdec, Kršinić, Kerdić, povremeno Meštrović. 1929. prelazi na
slikarski odjel, nastavnici su mu Babić, Vanka, Becić, Krizman,
Tartaglia.
Izlagao je s grupom Zemlja, bio je član grupe Napredni hrvatski
umjetnici, jedan od utemeljitelja grupe Mart, utemeljitelj grupe
Ars. Utemeljio je ljevičarski Pučki teatar u Zagrebu (1931.),
podružnicu ULUH-a u Rijeci (1946., danas HDLU) te Galeriju
likovnih umjetnosti u Rijeci (1948., danas MMSU) koju je vodio do
1951. Radio je kao redatelj u karlovačkom kazalištu i kao
scenograf u HNK u Zagrebu, predavao je likovni odgoj na sušačkoj
gimnaziji u Rijeci, bio je nastavnik na Akademiji primijenjenih
umjetnosti u Zagrebu. Na Krležin poziv preuzeo je 1951. dužnost
glavnog urednika za ilustracije i opremu enciklopedijskih izdanja
Jugoslavenskog leksikografskog zavoda u Zagrebu. Pisao je likovne
kritike za Vjesnik i Borbu. Bio je predsjednik LIKUM-a od 1955.
do 1957., predsjednik Zagrebačkog centra Europskog društva
kulture za Hrvatsku (S.E.C.) te član Hrvatske akademije znanosti
i umjetnosti (ranije JAZU).
Kontinuirano je samostalno i skupno izlagao od 1934. godine do
kraja života. Sudjelovao je na više od tristo skupnih izložbi.
Dobitnik je značajnih nagrada, priznanja i odlikovanja (Nagrada
Vladimir Nazor za životno djelo 1978., Nagrada AVNOJ-a za životno
djelo 1982., Nagrada grada Zagreba 1988.).
Darovnim su ugovorom Marta i Vilim Svečnjak 1990. godine darovali
Gradu Zagrebu 842 djela grupirana u dvije zasebne cjeline pod
nazivom Donacija “Zemlja” i “Memorijalna zbirka Marta i Vilim
Svečnjak”. Tri godine kasnije je umro.
Svoje slike, po dovršetku, Svečnjak uglavnom nije potpisivao, a
činio bi to uvijek u prisustvu kupca, pričajući o ideji i
nastanku slike.
Radovi koji će biti izloženi na izložbi u Ludbregu dio su
obiteljske ostavštine.
