Predstavnici triju partnera okupili su se da doprinesu cilju očuvanja riječnog ili plemenitog raka...
Nakon četiri godine ponovljena je suradnja u udruženoj akciji
Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu
(PMF), Prve gimnazije Varaždin (PGV) i Kluba podvodnih aktivnosti
Drava Varaždin (KPA Drava). Predstavnici triju partnera okupili
su se da doprinesu cilju očuvanja riječnog ili plemenitog raka,
Astacus astacus (Linnaeus, 1758). Podsjećamo, sve je krenulo s
dojavom ronioca KPA Drava koji već više od 40 godina borave i
rone u akvatoriju Motičnjaka. Ronioci su tijekom urona na
Motičnjaku 17. 4. 2017. izvijestili o velikom broju uginulih
rakova, što je potaknulo intenzivnija istraživanja ove
populacije.
Tim s PMF-a predstavljali su prof. dr. sc. Ivana Maguire,
doktorandica Leona Lovrenčić i doc. dr. sc. Sandra Hudina. S
njima su na terensko istraživanje došli i studenti 2. godine
molekularne biologije kao i Erasmus + studenti u okviru kolegija
Terenska nastava iz botanike i zoologije, u pratnji prof. dr. sc.
Mladena Kučinića i prof. dr. sc. Božene Mitić te asistenta
Danijela Škrtića, mag.exp.biol.
KPA Drava predstavljali su ronioci Nikola Podhraški i Igor Rak
vođeni Daliborom Đorđevićem. Koordinatorica terenskog dijela
akcije bila je Vinka Sambolec Škerbić, prof. biologije i kemije,
profesorica PGV-a i članica KPA Drava.
Slika 1: Riječni ili plemeniti rak, Astacus
astacus (Linnaeus, 1758), zavičajni rak
Riječni rak je ugrožena vrsta na globalnoj i nacionalnoj razini
te je stoga strogo zaštićena vrsta i uvrštena je na “Crveni popis
slatkovodnih rakova Hrvatske”, a za njegovo proučavanje potrebo
je imati dozvolu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Ovaj naš zavičajni ili autohtoni rak je ključna vrsta u
slatkovodnom ekosustavu te o njemu ovise druge vrste kako bi
preživjele. Riječni rak bitno doprinosi čistoći i kvaliteti vode
jer svojim načinom života pridonosi kruženju energije u sustavu i
održava sustav u ravnoteži. Treba ga razlikovati od pridošlice –
alohtonog signalnog raka, Pacifastacus leniusculus (Dana, 1852).
Signalni rak je strana invazivna vrsta koja ugrožava zavičajne
vrste rakova zbog kompeticije za prostor i hranu te posebno zbog
prenošenja bolesti račje kuge, na koju je sam relativno otporan,
a koja izaziva masovni pomor autohtonih vrsta rakova. Ova
invazivna vrsta je lako prepoznatljiva po karakterističnom
tirkizno-bijelom obojenju na spoju pomičnog i nepomičnog dijela
kliješta.
Ako želite saznati više o povijesti autohtonih vrsta rakova u
Europi i prijetnjama koje za njih predstavljaju invazivne vrste
pogledajte ovaj kratki animirani film:
Slika 2: Signalni rak, Pacifastacus
leniusculus (Dana, 1852), invazivna vrsta
Nakon što je populacija rakova na Motičnjaku preživjela masovni
pomor uslijed izbijanja račje kuge prije četiri godine, ove
subote, 4.6.2022., provedeno je uzorkovanje rakova kako bi se
prikupila tkiva koja će biti obrađena u Laboratoriju za
molekularne analize Zoologijskog zavoda PMF-a. Rezultati analiza
će pokazati u kakvom je stanju populacija rakova u Motičnjaku te
postoje li u rakovima ove populacije neke značajke koje im pomažu
da ne obole od račje kuge, odnosno koje su im pomogle da prežive
prethodno izbijanje račje kuge. Također, u sklopu bilateralnog
hrvatsko-njemačkog istraživačkog projekta, financiranog od strane
Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, znantvenici su uzeli
uzorke iz kojih će pokušati uzgojiti soj račje kuge prisutan u
jezeru Motičnjak, te ispitati njegovu virulentnost. Ovi vrijedni
podaci će dati smjernice za buduću zaštitu/upravljanje
populacijom riječnog raka u Motičnjaku, a svi vi/mi se možete
pridružiti u njegovom očuvanju.
Rakovi su lovljeni posebnim vršama za lov rakova koje su večer
ranije postavili članovi KPA Dava pod koordinacijom Vinke
Sambolec Škerbić. Uz uzorkovanje pomoću vrša, ronioci Igor Rak i
Dalibor Đorđević su rakove prikupili i uronom, s dna jezera.
Slika 3: Sudionici udružene akcije za očuvanje
plemenitog raka na Motičnjaku 4. 6. 2022.
Slika 4: Plemeniti rakovi u rukama prof. dr. sc.
Ivane Maguire, i doc. dr. sc. Sandra Hudina sa studentima 2.
godine molekularne biologije i Erasmus + studentima na studijskom
boravku na Biološkom odsjeku PMFa