Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Pocedulić iz Gornjeg Kućana za godinu ili dvije moglo bi postati prvi nositelj certificiranog sjemena autohtone heljde, koja će nositi naziv varaždinska heljda.
To bi trebao biti rezultat projekta pokrenutog još 2014. godine u suradnji s Varaždinskom županijom, Agronomskim fakultetom u Zagrebu i Poljoprivrednom savjetodavnom službom, koji obuhvaća i sjetvu heljde na pokusnom polju.
Time bi varaždinski kraj dobio još jedno certificirano sjeme, odnosno certificirani proizvod.
No to nije sve na što je ovaj OPG, pažljivo osluškujući trendove i potrebe tržišta, stavio naglasak.
– Naš OPG bavi se primarno ratarstvom, znači proizvodnjom pšenice, kukuruza i drugih žitarica, ali što se tiče prerade, tu se fokusiramo na preradu bezglutenskih žitarica i pseudožitarica poput heljde, amaranta, prosa. Jer nam je cilj baviti se proizvodnjom i preradom bezglutenskih proizvoda – doznali smo od Tamare Šabić prošloga tjedna na predstavljaju OPG-ova u sklopu obilježavanja Dana Varaždinske županije.
– Imamo kupce iz cijele Hrvatske, od Dubrovnika, Splita, Rijeke, Zagreba, Velike Gorice, pa i Slavonije… Riječ je najčešće o ljudima koji su oboljeli od bolesti poput celijakije ili Chronove bolesti pa im prehrana mora biti bezglutenska – objašnjava Tamara.
Prije nego što heljda ode u mlin, naglašava ono najvažnije, sve ide na kontrolu u Hrvatski zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije, na provjeru postojanja ili nepostojanja glutena. Tako su njihovi proizvodi certificirani i deklarirani kao bezglutenski.
Naglašava odličnu suradnju s Varaždinskom županijom i pročelnikom Upravnog odjela za poljoprivredu dr.sc. Dragutinom Vincekom.
– Kad smo počeli s preradom, nismo očekivali da ćemo naići na tu razinu razumijevanja. Gospodin Vincek je prepoznao potencijal ovog proizvoda i jako smo zadovoljni suradnjom, kao i sa savjetodavnom službom i vjerujemo da ćemo projekt pokusnog polja i certificiranja prve autohtone hrvatske heljde uspješno privesti kraju.
Rezultat te suradnje je i kupnja novog mlina uz poticaj Varaždinske županije.
– Time ćemo proširiti paletu proizvoda. Zasad imamo samo brašno, a odsad ćemo imati i gris i posije.
Također, od ove godine heljdino brašno s polja OPG-a Pocedulić nosi oznaku Brašno hrvatskih polja, koju daje Hrvatska poljoprivredna agencija. Cilj je, najavljuje Tamara, isti znak dobiti i za proseno brašno i za amarantovo brašno.
Posebno mjesto na njihovom štanu zauzimali su šareni jastuci punjeni – heljdinim ljuskicama.
– Heljdine ljuskice jastuke čine anatomskima, a istovremeno omogućavaju i strujanje zraka, što je bitno ljeti kad se pojačano znojimo. Ljuskice imaju specifičan oblik i one ulaze jedna pod drugu što omogućava zraku da struji. Jastuk je anatomski zato jer se prilagodi uzglavlju, tako da se kralježnica i njezin vratni dio toliko ne naprežu – objasnila nam je Tamara.
U ponudi imaju jastuke za djecu, za sjedenje, radili su i posebne narudžbe za trudničke jastuke, kao i male jastučiće za osobe koji rade za računalom pa ih koriste kao podložak za ruku.
– Imamo različite dimenije, 30×50, 40×60, 50×70 i veliki 60×80. Radili smo s nekim hotelima koji su naručiviali pretežito velike, ali nema ni potrebe, vama je dovoljno da izravnate vratnu kralježnicu i da glava ima oslonac. A za one koji vole grliti jastuke, imamo i okrugle. Osim toga, imamo i jastuke za gledanje televizije i za vožnju u autu ili autobusu.
Zanimljivo je da ljuskice imaju svoj vijek trajanja, 3 do 4, najviše 5 godina. Tada se moraju zamijeniti, objašnjava Tamara, jer zbog težine glave ljuskice puknu.
– Ono što je posebno bitno je da ljuskice nismo dobili mljevenjem, nego toplim ljuštenjem. Heljda se kuhala 5 do 6 sati. Zato nema nikakvih nametnika ili insekata. Zna na tržištu biti jastuka koji su punjeni ljuskicama nakon mljevenja, a to nije dobro – naglašava Tamara iz OPG-a Pocedulić.
