Grof je rođen u Krkancu, gdje je imao i dvorac.
14.10.1945. U zagrebačkom humorističnom listu
‘Kerempuh’ prvi je objavljen lik Petrice Kerempuha autora Ive
Režeka, akademskog slikara iz Varaždina. U Hrvatskoj je prva
knjiga o popularnom liku Petrice Kerempuha objavljena u Varaždinu
1834. godine. Bilo je to djelo pisca Jakoba Lovrenčića ‘Petrica
Kerempuh iliti življenje človeka prokšenoga’.
14.10.1903. Umro je znanstvenik i doktor prava
Bruno Dirigl. Rođen je u Varaždinu 1859. godine a u Beču je
doktorirao pravo. Radio je kao javni bilježnik i odvjetnik u
Varaždinu i Karlovcu. Objavio je brojne znanstvene radove o
odvjetništvu, bilježništvu i građanskom pravu. Bio je među
utemeljiteljima ‘Varaždinske industrijske zadruge’ i ‘Prvog
Hrvatskog varaždinskog dioničarskog društva za električnu
rasvjetu’, koje je 1895. godine sagradila električnu centralu i
uvelo električnu struju u Varaždin.
14.10.1663. U Krkancu kraj Varaždina rođen je
grof Baltazar Patačić, političar, književnik, utemeljitelj
čuvenog pijačkog društva ‘Pinta’. Školovao se u Beču, Gracu i
Zagrebu, sudjelovao je u ratu protiv Turaka, gdje se isticao
junaštvom, predstavljao je hrvatsko plemstvo na krunidbi kralja
Josipa Prvog Habsburškog. Od 1693. godine bio je pravni savjetnik
u Ugarskoj kancelariji u Beču, od 1707. godine veliki je župan
Virovitičke županije. Kao pisac ostavio je u hrvatskoj
književnosti vrijedno djelo ‘Diarum’ – dnevnik. U svojem
dvorcu u Krkancu kraj Vidovca 1696. godine utemeljio je veselo
društvo vinskih doktora pod imenom ‘Pinta’ u koje su bili
učlanjeni mnogi ondašnji uglednici među njima i pisac Pavao Riter
Vitezović, podban Ivan Rauh i drugi iz plemićkog, činovničkog i
crkvenog stališa. Grof Baltazar Patačić umro je u prosincu 1719.
godine i sahranjen je u baroknoj kapelici svetog Antuna u
Remetincu.
14.10.1991. Održan je osnivački skup Hrvatskog
časničkog zbora za područje općine Varaždin, uz očekivanje
da će vrlo brzo ova vanstranačka i dobrovoljačka organizacija
okupljati više od dvije tisuće pričuvnih i aktivnih časnika.
Prema riječima predsjednika Hrvatskog časničkog zbora dr.
Tomislava Jantola, u to vrijeme rat u Hrvatskoj bio je ušao
u fazu kada više nije bilo dovoljno oslanjati se na dobrovoljačke
snage, već se trebalo intenzivno pristupati organizaciji Hrvatske
vojske prema svim načelima i pravilima koja vrijede za vojne
strukture. Zadatak Hrvatskog časničkog zbora bio je obuka i
usavršavanje svojih članova.