Radovi su izvođeni prema nacrtima varaždinskog arhitekta i graditelja Valenta Morandinija.
24.10.1968. U Varaždinu je umro Ivan Kolander, povjesničar, lingvist, profesor varaždinske gimnazije. Rođen je u Bedenici 1884. godine, gimnaziju je maturirao u Varaždinu, klasičnu filologiju diplomirao je na zagrebačkom sveučilištu. Od 1913. godine u varaždinskoj gimnaziji predaje latinski, grčki, hrvatski i njemački jezik ali i druge predmete – psihologiju, logiku, matematiku. Svoje enciklopedijsko znanje koristi za proučavanje povijesti Varaždina te pošte u Hrvatskoj. Sredio je obiteljski arhiv Ivana Kukuljevića Sakcinskog i obitelji Bedeković, prevodio s njemačkog i latinskog jezika.
24.10.1965. Nakon što su varaždinski planinari dobili novi planinarski dom na Ravnoj gori, postavljena je piramida, vidikovac do novog planinarskog doma i piramide na Ravnoj gori četiri godine kasnije, 1969.godine uređena je i u promet puštena 1530 metara duga cesta.
LISTOPAD 1977. U zgradi Više geotehničke škole u Varaždinu krajem listopada je otvoren prvi stupanj fakulteta građevinskih znanosti Zagreb, čime je ujedno označen i početak nastave. Svečanost je otvorio mr Josip Baksa, predsjednik Privredne komore, naglasivši veliko značenje otvaranja ove mogućnosti za građevinare i građevinarstvo Varaždinske regije. U prvi stupanj upisalo se oko 60 studenata, koji su mogli nastaviti studij i na drugom stupnju, bez diferencijalnog ispita. Tako je u Varaždinu u stvari otvoren i drugi fakultet.
~~~
Kada je 1886. godine okončana gradnja Zagorske željeznice od Varaždina do Zagreba, dovršena je i zgrada varaždinskog kolodvora, koja se ubrzo pokazala premalom za promet od oko 300 putnika dnevno. Zgrada je imala četiri sobice u prizemlju i dvije na prvom katu, čekaonice su bile male, u prostoriji od 25 četvornih metara kupovale vozne karte i predavala prtljaga. Stoga su Varaždinci već 1890. godine od Ministarstva za javne radove
tražili da podigne novu kolodvorsku zgradu. Do gradnje nove zgrade nije došlo nego se prišlo proširenju postojeće. Radovi su izvođeni prema nacrtima varaždinskog arhitekta i graditelja Valenta Morandinija i dovršeni 1908. godine. Kolodvor je proširenjem dobio sa svake strane jednokatne zgrade, natkriti peron i udobne čekaonice. Izgled od prije stotinu godina sačuvan je do danas.
