U srijedu je i Dan Gradskog muzeja Varaždin pa će tim povodom ulaz za razgled svih izložbenih postava biti besplatan.
U sklopu Srijede u Muzeju 16. studenoga u palači Herzer održava
se predavanje pod nazivom Jesu li klimatske promjene doista
glavni krivac za nesigurnost u opskrbi hranom?, koje je pripremio
dr. sc. Miljenko Ernoić.
Klima se sve vidljivije mijenja, zbog čega se mora mijenjati i
naš odnos prema prirodi i proizvodnji hrane. Znanstvenici iznose
različite hipoteze o stvarnom utjecaju i brzini klimatskih
promjena, udjelu ljudskog djelovanja te o tome mogu li se one
promatrati globalno ili na razini regija i ekstremnih događaja.
Podizanje svijesti o opasnostima klimatskih promjena, koje dovode
i do problema u opskrbi hranom, je važno, no izvorište nestašice
hrane leži i u njezinoj proizvodnji. Proizvodnja hrane postala je
industrija koja hranu pretvara u robu s kojom se globalno trguje.
Velike korporacije ne prežu iskorištavati prirodne resurse na
način koji ne uključuje njihovu održivost i obnovu, dok ih mali
proizvodni sustavi temeljeni na obiteljskoj poljoprivredi koriste
na trajniji, održiviji način jer o njima ovisi opstanak njihovih
obitelji.
Kako ističe predavač, nije dobro plašiti ljude da su glavni
uzroci gladi na Zemlji klimatske promjene i povećanje broja
stanovnika jer to nije istina i predstavlja retoriku nesposobnih
svjetskih političara. Glad uzrokuje neravnomjerna raspodjela
hrane, odnosno njezino trgovanje, bacanje, neodrživi sustavi
proizvodnje koji uništavaju tlo i vodu kao osnovne resurse te
stalni ratovi. Klimatskim promjenama moramo se prilagođavati, a
svojim djelovanjem i odnosom prema prirodi doprinositi
ublažavanju brzine i jačine njihova učinka na proizvodnju hrane.
Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.
U srijedu, 16. studenoga je i Dan Gradskog muzeja Varaždin pa će
tim povodom ulaz za razgled svih izložbenih postava biti
besplatan. Muzejski postavi otvoreni su od 9 do 17 sati.
O predavaču:
Dr. sc. Miljenko Ernoić diplomirao je na Agronomskom fakultetu,
na kojem je 1998. i magistrirao, a doktorsku disertaciju obranio
je 2012. na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. U svome stručnom
i znanstvenom radu posebno se posvetio područjima koja se bave
održivim razvojem poljoprivrede i ruralnog prostora te očuvanju
naših pasmina domaćih životinja i udruživanju poljoprivrednika u
udruge i zadruge. Objavio je više od 60 stručnih i znanstvenih
članaka i koautor je knjiga: Hrvatske izvorne pasmine domaćih
životinja, Enciklopedija hrvatskih pasmina domaćih životinja,
Modeli govedarske proizvodnje, Zelena knjiga izvornih pasmina
Hrvatske, Zagorski puran, Đurđevački pijesci i Posavska guska.
Održao je niz stručnih i popularnih predavanja vezanih uz razvoj
održive poljoprivrede kao nezaobilazne komponente opstanka
ruralnog prostora i očuvanja prirode. Aktivni je član Društva za
istraživanje i očuvanje prirodoslovne baštine Hrvatske (ADIPA) i
tajnik je u Udruzi hrvatskih tržnica. Svoje djelovanje usmjerio
je prema očuvanju tradicijske poljoprivrede i njezinu održivom
razvoju kao komponenti uspješne moderne poljoprivrede koja je
prijatelj okolišu. Takva poljoprivreda počiva na temeljnim
vrijednostima obiteljskih gospodarstava kao optimalnih
proizvodnih jedinica koje su kadre osigurati dovoljno hrane za
sve stanovnike na siguran i trajno održiv način.