Bio je mnogima omiljeni svećenik...
17.11.1674. Poglavar varaždinskog isusovačkog
samostana otac Leonardo Sabater sklopio je ugovor o
gradnji tornja isusovačke crkve, današnje
varaždinske Katedrale. Radove je izveo zidarski majstor iz Ptuja
Petar Julijan i toranj isusovačke crkve dovršen je 1676. godine.
17.11.1902. Bogati varaždinski veletrgovac i
gradski podnačelnik Stjepan Leitner utemeljio je “Društvo
za prehranu mladeži pučkih škola”. Društvo je pomagalo
25 siromašna učenika. Stjepan Letiner imao je prvi automobil u
Varaždinu 1902. godine. Za svoj dobrotvorni rad Leitner je od
cara Franje Josipa Prvog 1908. godine dobio plemstvo s pridjevkom
“Letner de Varaždinrieg”.
17.11.1930. Utemeljen je Rotari klub
Varaždin koji je ubrzo nakon toga primljen u svjetsku
rotarijansku organizaciju. Varaždinski rotarijanci sastajali su
se u hotelu Novak u Kukuljevićevoj ulici i u gostionici Meleš.
Članovi Rotari kluba bili su istaknuti varaždinski građani,
liječnici, profesori, odvjetnici, tvorničari, trgovci, bankari
koji su dobrotvornim radom i prikupljenim novcima pomagali
najsiromašinijim i bolesnim sugrađanima. Rad Rotari kluba
Varaždin zabranjen je 1941. godine i obnovljen je tek 1993.
godine.
17.11.1989. Umro je Metod Hrg, povjesničar nacionalne povijesti,
arhivist. Rodio se u Ivancu 1916. godine, diplomirao na
zagrebačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu, a za svećenika je
zaređen 1942. godine. Bilo je kapelan u Svetom Ivanu Zelini,
župnik župe Svete Nedjelje, a od 1966. godine arhivist je
Zagrebačkog kaptola. O svojim istraživanjima prošlosti objavio je
više knjiga te studije o povijesti ivanečkog kraja. S latinskog
je preveo ispravu iz 1396. godine u kojoj se prvi put spominje
Ivanec.
17.11.1993. U Varaždinu je umro Andrija
Kuštović, slikar. Rođen je u Varaždinu 20.listopada
1918.godine, gimnaziju je maturirao u rodnom gradu, radio je u
«Varteksu» kao voditelj ekonomske propagande i publiciteta.
Njegov talenat za slikarstvo otkrio je u gimnaziji profesor
Ladislav Kralj Međimurec i dao mu prve poduke. Andrija Kuštović
radio je slikarskom tehnikom akvarela, teme su bile vezane uz
grad Varaždin, slikao je ulice, trgove, ljude, dravske i zagorske
motive. Od 1939.godine bio je član grupe slikara Hrvatskog
Zagorja i Međimurja i sudjelovao na kolektivnim izložbama. Od
samostalnih izložbi posebno se ističe Kuštovićeva izložba
akvarela u Parizu.
17.11.2020. U Zagrebu je umro fra Bono
Šagi. Rođen je u Brodarovcu 1932. godine, a osnovnu je
školu pohađao u Druškovcu i Maruševcu, dok je u Varaždinu i
Zagrebu pohađao gimnaziju. U Zagrebu je 4. listopada 1955.
položio doživotne zavjete. Zaredio se za svećenika 2. studenoga
1958. u Varaždinu. Studirao je na Katoličkom bogoslovnom
fakultetu u Zagrebu na kojem je diplomirao teologiju 1959.
godine. U ožujku 1961. godine poslan je u Varaždin po želji
nadbiskupa Franje Šepera da pripremi osnivanje župa sv. Vida u
Varaždinu i sv. Mihaela u Sračincu koje su i osnovane 8.
listopada te iste godine. Od tada, pa sve do 2008. godine, vrši
službu župnika župe sv. Vida u Varaždinu. Općina Maruševec je
Odluku o imenovanju počasnog građanina fra Boni Zvonimiru Šagiju
donijela 2008. godine, zbog prisnog odnosa i neizbrisivog traga
među župljanima Maruševca, gdje i danas o njemu govore lijepim
riječima i s poštovanjem.