Toga je dana na Korzu otvorena 'Centralna kavana'
8.12.1894. Na središnjem varaždinskom trgu pred
Vijećnicom, u prizemlju nove dvokatne palače “Varaždinske
štedionice”, otvorena je moderna “Centralna kavana”. Tvrtka
Siemens i Halske instalirala je kućnu električnu centralu pa su
Varaždinci u kavani prvi put vidjeli električno svijetlo u svom
gradu. “Centralna kavana” na Korzu stoji i danas pod imenom –
“Grofica Marica”.
8.12.1688. Posvećena je zavjetna kapelica Sv.
Fabijana i Sebastijana na kraju ondašnje Štajerske, a danas
Optujske ulice. Kapelicu je dalo sagraditi Gradsko vijeće u znak
zahvalnosti što je 1682. godine strahovita epidemija kuge
zaobišla Varaždin. U toj epidemiji, koja je u varaždinski kraj
stigla iz srednje Europe, umrlo je mnogo ljudi u obližnjim
naseljima, ponajviše u Ivancu, Gornjoj Voći, Vidovcu,
Križovljanu, ali i u gradovima Grazu i Ptuju, s kojima je
Varaždin imao tijesne trgovačke veze. U kapelici Sv. Fabijana i
Sebastijana sačuvane su vrijedne slike varaždinskih slikara.
8.12.1973. Svečano je u dvorani “Varaždin”
u Graberju otvoreno V. svjetsko prvenstvo u rukometu za
žene. Svečano otvaranje V. SVEP-a počelo je ulaskom učenica
varaždinskih osnovnih škola odjevenih u narodne nošnje sa
zastavama zemalja učesnica prvenstva, a zatim su se publici
predstavile rukometašice kvalifikacijske skupine D koja je igrala
u Varaždinu. Inozemni gosti bili su puni riječi pohvala na račun
organizatora. Najveći dio tereta oko organizacije ovog Svjetskog
prvenstva podnijeli su Krešimir Petanjek i Srećko Tkalčec.
***
Jedna od najstarijih varaždinskih ulica, današnja Gundulićeva s
jednokatnim kućama, prvi se puta spominje u 16. stoljeću i bila
je dio Župnog trga. Povezivala je ulazna južna gradska vrata sa
središnjim trgom i Vijećnicom. Stoljećima, sve do 1910. godine,
ulica se zvala Dućanska kada joj je gradsko poglavarstvo
dalo novo ime po dubrovačkom pjesniku Ivanu Gunduliću. U toj
gradskoj ulici, koju Varaždinci i danas zovu Dućanska, bile su
brojne prodavaonice s mirodijama, bombonima, kavom, mješovitom
robom, radionice limara, vlasuljara, obućara, šeširdžija, tu su
bile brijačnice, radila je ljekarna «K zlatnom anđelu», Gradska
štedionica, Banka i mjenjačnica, Kotarski sud. Dućanska –
Gundulićeva ulica ostala je do danas jedna je od najživljih
gradskih prometnica.