Ni 74 godine od potpisivanja Opće deklaracije Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima, ta tema nije zastarjela.
Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, u Županijskoj
palači održana su predavanja u organizaciji Koordinacije za
ljudska prava Varaždinske županije. Ni 74 godine od potpisivanja
Opće deklaracije Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima, ta tema
nije zastarjela, naglasio je član Koordinacije Milivoj
Dretar.
– Iako je prošlo više od sedam desetljeća od potpisivanja Opće
deklaracije UN-a, u praksi vidimo da imamo niz kršenja ljudskih
prava. Primjerice, od određenih prepreka za osobe s teškoćama u
kretanju, pa do toga da netko u 21. stoljeću pretuče drugu osobu
samo zato je drugačije izgleda. Iako se čini kao floskula,
trebamo širiti solidarnost i toleranciju te govoriti o ljudskim
pravima, ne samo jedan dan u godini, već svaki dan, posebno
uključivanjem mladih. Možemo reći da smo kao društvo u određenim
segmentima napredovali jer u svim našim zakonima provlače se
ljudska prava i povelja. Međutim, najteže je na nama, ljudima,
ali i na zakonodavcu ustvrditi što je važno, te ono što je
napisano i primijeniti, a ukoliko treba nešto sankcionirati, da
se i sankcionira – rekao je Milivoj Dretar.
Govoreći o ljudskim pravima iz švedske perspektive, Mirna Jurić
iz Veleposlanstva Kraljevine Švedske u RH podsjetila je kako je
formalna regulacija ljudskih prava u Švedskoj započela još u 14.
stoljeću, a danas su ljudska prava osnova od čega sve počinje.
– Sve politike u Švedskoj i ne samo politike, nego i kompanije te
javni i akademski sektor temelje se na novom Programu globalnog
razvoja do 2030. (Agenda 2030.) u okviru kojeg je doneseno 17
ciljeva održivog razvoja, odnosno svi nastoje implementirati
ljudska prava u sve pore sustava. Kad govorimo o ljudskim
pravima, važno je zaštiti manjinske skupine svih vrsta.
Primjerice, za osobe s invaliditetom nije dovoljno da postoji
samo nediskriminacija, već je važno da država osigura sustav,
infrastrukturu, asistente; da se tim ljudima omogući što je
moguće samostalniji život. Kad govorimo o djeci, Švedska je prva
zemlja koja je 1979. godine uvela zabranu fizičkog kažnjavanja
djece. Dakle, nije dovoljno da Vlada donese samo zakon. Zato u
Švedskoj imamo model “Triple Helix” koji znači da sve politike
koje vlada želi implementirati, mora raditi u suradnji s
akademskim i poslovnim sektorom. Pa su tako ciljeve održivog
razvoja kompanije morale implementirati u “core poslovanje” svih
svojih operacija, akademski sektor je to morao uvesti u
obrazovanje djece od vrtića. Zapravo, svi mi kao građani moramo u
tome sudjelovati – istaknula je Mirna Jurić.
Događanje je podržao i župan Varaždinske županije Anđelko Stričak
koji je rekao kako se danas, 74 godine nakon potpisivanje Opće
deklaracije UN o ljudskim pravima dobiva osjećaj da kao društvo i
nismo baš previše napredovali.
– Kada pogledamo Afganistan, Iran, Etiopiju, pa i zemlje Južne
Amerike, prateći vijesti i informacije koje dolaze do nas, imamo
osjećaj da ljudski rod od tada do danas nije napredovao niti
jedan milimetar. Upravo zbog toga je bitno da se takvi dani
obilježe, da se da na važnosti pravu svakog čovjeka i pojedinca,
od prava na obrazovanja, zdravstvenu zaštitu, pravo na slobodu
mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti, pravo na sudjelovanje na
izborima, nepovredivost doma, pravo na slobodu vlasništva,
odnosno na sve ono što bi svakom čovjeku i pojedincu bilo bitno
za što bolji i kvalitetniji život – istaknuo je župan Stričak.
Predavanje je na temu “Konzumiramo li svi ista prava?” održao
načelnik Općine Maruševec Mario Klapša te Marina Sokol čija je
tema bila “Ne stigmatiziraj! Ne diskiminiraj!”. Događanju su
prisustvovali i predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost
spolova Dragica Ratković, član Povjerenstva Tin Jurak, kao i
zamjenica predsjednice Koordinacije za ljudska prava Ruža
Jelovac.