Ova akcija nije prvi pokušaj vraćanja kebrača na neobrasle površine šljunčanih i pješčanih dravskih sprudova...
U Varaždinskoj županiji još uvijek raste kebrač, biljna vrsta iz
ledenog doba koja je danas kritično ugrožena u Hrvatskoj i
cijeloj Europi. Da bi spasili primjerke koji rastu na šljunčari
Turnišće u Sračincu, Javna ustanova Priroda Varaždinske županije
je prošli tjedan organizirala hitnu akciju presađivanja ove
rijetke biljke.
– Kebrač je pokazatelj zdravih i prirodnih rijeka, nekada ga se
često moglo vidjeti na dravskim sprudovima dok je danas gotovo u
potpunosti nestao i može se pronaći još jedino na doprirodnim
staništima poput šljunčara ili kanala. Zbog širenja radova na
iskapanju šljunka, biljke koje rastu na šljunčari hitno je
trebalo premjestiti na povoljna prirodna staništa uz rijeku
Dravu. Kebrač je sa šljunčare presađen na dravske sprudove
nizvodno od Ormoškog jezera – rekla je Sanja Kopjar, ravnateljica
Javne ustanove Priroda Varaždinske županije.
Budući da se kebrač u Hrvatskoj nalazi na popisu strogo
zaštićenih biljnih vrsta, za akciju je trebalo dobiti i
dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a sama
je akcija provedena uz stručno vodstvo predstavnika Zavoda za
zaštitu okoliša i prirode.
– Tridesetak mladih biljaka kebrača iskopano je sa supstratom u
kojem su biljke rasle te odvezeno i posađeno na dravskome sprudu.
Presađena su i dva velika grma kebrača, koja su djelatnici
Srednje škole “Arboretum Opeka” prethodno i orezali. Od orezanih
grančica napravit će se reznice i pokušati razmnožiti u našoj
Srednjoj školi u Marčanu, ali i u Botaničkom vrtu u Zagrebu. Na
taj se način pokušava očuvati ova kritično ugrožena biljka, a
dobivene sadnice moći će se koristiti i za neke buduće akcije
sadnje i pokušaje vraćanja kebrača na rijeku Dravu – pojašnjava
Sanja Kopjar.
Ova akcija nije prvi pokušaj vraćanja kebrača na neobrasle
površine šljunčanih i pješčanih dravskih sprudova budući da su
slične aktivnosti provedene i u drugim europskim zemljama, a
tijekom 2018. i 2019. godine i u Hrvatskoj na području Legrada, u
sklopu projekta Drava Life.
– Tada akcija, nažalost, nije bila uspješna, no mi se nadamo da
ćemo naš kebrač sa šljunčare Turnišće ipak pronaći kako uspješno
raste i prilikom idućeg obilaska rijeke Drave – ističe
ravnateljica Javne ustanove Priroda.
Kebrač je grmolika biljka koja može narasti u visinu do gotovo
dva metra. Raste na šljunčanim i pjeskovitim podlogama, preferira
vrlo vlažno tlo, no dobro uspijeva i na sušnijim tlima. Ima i
posebnu prilagodbu koja mu omogućuje da preživi i prilikom suše,
a riječ je o dubokom korijenju koje i za najsušnijih razdoblja i
niskih vodostaja rijeka može upiti tekućinu iz tla i na taj način
preživjeti. Kebrač voli sunce, ali ne prejako i intenzivno, stoga
raste na blago osunčanim terenima. Prema Međunarodnoj uniji za
očuvanje prirode (IUCN), kebrač je kritično ugrožena vrsta jer
ima izuzetno visok rizik od izumiranja u prirodi zbog čega je od
velike važnosti očuvati svaki primjerak ove strogo zaštićene
biljke.
