Iz HUP-a kažu da je pad godišnje stope inflacije u skladu s očekivanjima znatnog pojeftinjenja naftnih derivata te manjeg porasta cijena energenata zahvaljujući državnim subvencijama...
Godišnja stopa inflacije u prosincu je s rekordnih 13,5
posto u studenom pala na 13,1 posto. Cijene dobara i usluga
za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u
prosincu 2022. u odnosu na studeni 2022. u prosjeku su bile niže
0,3 posto, a u godišnjem su prosjeku više 10,8 posto, objavio je
Državni zavod za statistiku. Na godišnjoj razini najviše su
porasle cijene u skupini hrana i bezalkoholna pića (19 posto).
Slijede restorani i hoteli 17,1 posto, pokućstvo, oprema za kuću
16,1 posto, stanovanje, voda, električna energija i plin 16
posto, odjeća i obuća 12,1 posto… Najblaži rast zabilježen je u
kategoriji komunikacija – 0,9 posto. Najveći doprinos stopi
porasta godišnjeg indeksa ostvaren je u skupinama hrana (+4,93
posto) i energija (+2,7 posto).
Analitičari RBA kažu da je zaustavljen trend ubrzavanja godišnjih
stopa rasta potrošačkih cijena, koji je trajao od srpnja 2021. No
prevelikog razloga za optimizam još nema. Povišene, odnosno
dvoznamenkaste razine inflacije zadržat će se i u prvim mjesecima
2023. Potom će se stopa lagano kretati prema nižim razinama.
Međutim, znatan dio inflatornih pritisaka zadržat će se tijekom
cijele 2023., kada očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini
od više od 7,5 posto, tvrde analitičari RBA.
Iz HUP-a kažu da je pad godišnje stope inflacije u skladu s
očekivanjima znatnog pojeftinjenja naftnih derivata te manjeg
porasta cijena energenata zahvaljujući državnim subvencijama.
– Rast cijena usluga u osnovi odražava nedovršen oporavak
agregatne potražnje po jenjavanju pandemije, manjak radne snage i
odgođenu prilagodbu lanjskim poskupljenjima inputa. Isključimo li
volatilne cijene hrane i energenata, temeljna mjera inflacije
istodobno pokazuje njezin rast na 9,7 posto (godišnje) s 8,9
posto u studenom, što upućuje na to da će inflacija u
dogledno vrijeme ostati na visokim jednoznamenkastim razinama –
tvrde iz HUP-a. I oni u 2023. očekuju nižu mjesečnu dinamiku
inflacije u skladu s padom agregatne potražnje, stabilizacijom
cijena energenata, normalizacijom lanaca nabave te određenim
padom cijena prehrambenih sirovina.
– I dalje će biti prisutna visoka neizvjesnost oko cijena
energenata, koje su trenutačno u padu zahvaljujući iznimno blagoj
zimi diljem EU. Unatoč državnim subvencijama, cijene električne
energije i dalje su oko četiri puta iznad razina prije 2021., što
je simptomatično za još duboku, dugotrajnu energetsku krizu.
Naime, već ovog ljeta počinje nova utrka članica EU u punjenju
skladišta plina pa EK treba osigurati nove mehanizme za
stabilizaciju cijena energenata. Da je predloženi cjenovni limit
bio na snazi prošlog ljeta, EU vjerojatno ne bi osigurao dovoljne
količine plina ni onima koji mogu platiti po cijenama iznad
cjenovnog limita – priopćili su iz HUP-a.