U mladosti je bio svestrani sportaš, bavio se nogometom, hokejom na ledu, tenisom, plivanjem, skakanjem u vodu, ali najveće uspjehe postigao je kao atletičar...
28.1.2009. U Varaždinu je u 90. godini umrla
Vanda Milčetić, zaslužna hrvatska knjižničarka,
dugogodišnja ravnateljica varaždinske Gradske knjižnice i
čitaonice “Metel Ožegović”. Rođena je u Varaždinu 1918. godine, u
rodnom gradu maturirala je na gimnaziji, a u Mađarskoj i Danskoj
specijalizirala bibliotekarstvo. Tijekom tridesetgodišnjeg
vođenja varaždinske knjižnice utemeljila je Odjel za djecu,
Ilirsku zbirku i zavičajnu zbirku “Varazdiensiu”, pružala stručnu
pomoć pri otvaranju putujućih i seoskih biblioteka, školskih
knjižnica, a u Višoj pedagoškoj školi u Čakovcu predavala je
knjižničarstvo. Za izvanredno veliki doprinos varaždinskom i
hrvatskom bibliotekarstvu Vanda Milčetić dobila je najviša
hrvatska priznanja za knjižničarstvo – “Kukuljevićevu povelju” i
nagradu “Pavao Markovac” a dobitnica je i nagrade grada
Varaždina.
28.1.2004. U 82. godini života umro je
znanstvenik Ante Gabričević, suradnik Zavoda za
znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u
Varaždinu. Među brojnim znanstvenim radovima objavio je i knjigu
“Stanovništvo Varaždina tijekom minulih stoljeća” u kojoj
prikazuje razvoj i priraštaj stanovnika u gradu tijekom 215
godina.
28.1.2004. Na skijanju na Kopaoniku u snježnoj
mećavi nestao je Artur Takač, legendardni
varaždinski sportaš i sportski djelatnik. Tijelo mu je pronađeno
nakon 17 mjeseci. Artur Takač rođen je 9. lipnja 1918. godine u
Varaždinu, u obitelji montera prve električne centrale. U rodnom
gradu pohađao je gimnaziju, a zatim se zaposlio u Svilani. U
mladosti je bio svestrani sportaš, bavio se nogometom, hokejom na
ledu, tenisom, plivanjem, skakanjem u vodu, ali najveće uspjehe
postigao je kao atletičar, odnosno trkač na srednje pruge – 800 i
1500 metara. Kao juniorski prvak države poslan je u kamp
nadarenih atletičara na Olimpijadu u Berlin 1936. godine. Nakon
sportske karijere obavljao je brojne odgovorne dužnosti u
međunarodnim organizacijama. Među ostalim, Artur Takač je od
1962.godine bio tajnik i od 1975. dopredsjednik europskog
komiteta Atletske federacije, selektor i tehnički vođa atletske
reprezentacije Europe, od 1969. tehnički direktor Međunarodnog
olimpijskog komiteta i od 1984. stalni je osobni savjetnik
predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta Juana Antonia
Samarancha. Arturu Takaču Varaždinska županija posthumno je
dodijelila nagradu za životno djelo.
28.1.1947. U Varaždinu je rođen Ivica
Vukotić, sportski novinar, publicista. Profesionalnim
novinarstvom se počeo baviti 1967. kada se zapošljava u
Varaždinskim vijestima. Od 1978. novinar je Sportskih novosti.
Autor je jedanaest publicističkih djela o varaždinskom sportu i
sportašima, pokretač mnogih sportskih i društvenih akcija u gradu
i županiji. Ivica Vukotić umro je 2004. godine.
28.1.1923. U Varaždinu je održan sastanak
predstavnika rudara zagorskih ugljenokopa na kojem je prihvaćena
odluka o štrajku kojim se tražilo povećanje
plaća. Štrajk je trajao sedam tjedana nakon čega su rudarima
povećane plaće za 20 posto.
28.1.1894. Odlukom zajedničkog Ugarsko –
hrvatskog državnog sabora uvedeno je 1891. godine obvezno
zdravstveno osiguranje obrtnih i tvorničkih namještenika u
Hrvatskoj. Tijekom 1892. godine utemeljena je Okružna blagajna za
potporu bolesnika Varaždinske županije koja je počela djelovati
28. siječnja 1984. godine. Članovi Blagajne imali su pravo za
vrijeme bolesti i bolovanja zbog ozljeda na besplatne lijekove,
liječničku pomoć, ortopedska pomagala i hranarinu tijekom
dvadesetotjedne nesposobnosti za rad. Iz Blagajne se isplaćivala
i naknada za pogrebne troškove. Prve godine djelovanja u Okružnu
blagajnu učlanilo se 3900 osiguranika.
28.1.1831. Umro je Juraj Kunić,
zlatar. Rođen je u Varaždinu 1775. godine, bio je najznačajniji
zlatarski majstor hrvatskog klasicizma. Od njegovih zlatarskih
radova sačuvani su brojni kaleži u crkvama sjeverne Hrvatske.
28.1.1709. Kralj Josip i. odobrio je
Varaždincima da podignu maltu na mostu kod
potoka Plitvica, četiri kilometra udaljenom od grada, ali se toj
odluci usprotivio hrvatski sabor, koji je održan u Varaždinu 28.
siječnja 1709. godine. Umjesto pristanka na novu maltu, Sabor je
odlučio pomoći slobodnom i kraljevskom gradu Varaždinu dodjelom
kmetova koji će popraviti most preko Plitvice i ceste u gradu, za
što se htjelo ubrati maltarinu.