Neke terapije smije promijeniti samo specijalist pa ljekarnici traže brzi protokol kako bi pacijent što prije dobio zamjensku terapiju...
Nestašice lijekova sve su češće i sve su zemlje u EU pokrenule
određene mjere u tom smjeru. U slučajevima kad u ljekarni ne bude
lijekova za djecu, hrvatski će ljekarnici početi sami u
ljekarnama prilagođavati doze za djecu iz pakiranja za odrasle.
To su znali raditi i prije, ali sada će to biti češći slučaj,
potvrdila nam je Ana Soldo, predsjednica Hrvatske
ljekarničke komore. Slično su radili Nijemci kad ih je nedavno
pogodila nestašica ibuprofena i paracetamola za djecu.
’Buvljak’ lijekova
U hrvatskim ljekarnama zapravo nedostaje puno više lijekova nego
što to HALMED bilježi. Riječ je o privremenim
nestašicama lijekova za povišeni tlak, dijabetes, za
inhalacije… – Velika je razlika između nestašica koje se
objavljuju na HALMED-ovim stranicama i onih koje se javljaju u
ljekarnama. Recimo, ako HALMED trenutačno bilježi nestašicu
stotinu lijekova, u ljekarnama ih nedostaje još 50, ali HALMED to
ne evidentira jer je riječ o kraćoj nestašici. Kraće nestašice
traju otprilike od sedam do deset dana, međutim, za pacijenta
kojem lijek treba danas, to je predugo – objašnjava Ana Soldo.
Uzroci nestašice najčešće su nedostaci aktivnih supstancija,
što je stalni problem budući da se one proizvode u Indiji i Kini.
Zatim su tu geopolitički razlozi, nekim dobavljačima Hrvatska je
premalo i nezanimljivo tržište pa ne vode računa da stalno bude
opskrbljena, dok s druge strane proizvođači generičkih lijekova
od nekih proizvoda odustaju zbog preskupe proizvodnje i preniskih
prodajnih cijena.
Zbog svega toga kronični se bolesnici češće susreću s
nemogućnošću da dođu do svoje redovite terapije, a ako na
HALMED-u nije objavljena nestašica tog lijeka, pacijentu
se ne može izdati zamjenski lijek. Osim toga, neke terapije
liječnik obiteljske medicine ne može zamijeniti. Postoji čitav
set lijekova za koje je potrebna isključivo preporuka
specijalista i o njima ne može odlučiti ni ljekarnik ni
obiteljski liječnik. Takav je slučaj kod nekih neuroloških
lijekova, npr. onih za epilepsiju. Problem bi olakšala lista
zamjenjivih lijekova prema kojoj bi ljekarnik ili liječnik mogao
dati drugi lijek. Zakon o lijekovima predvidio je još 2019. da
HALMED sastavi takvu listu, međutim ondje to nisu učinili.
– Tražili smo da se sastavi lista zamjenjivih lijekova te da se
uspostavi brzi protokol prema kojem bi specijalist bio dostupan u
kratkom roku i pacijentu zamijenio terapiju – pojašnjava Soldo.
Radna skupina Europske agencije za lijekove (EMA) za nestašice
mogla bi danas donijeti odluku hoće li preporučiti Europskoj
komisiji da nestašicu lijekova proglasi “velikim događajem”,
a ta službena oznaka pokrenula bi donekle ograničenu akciju
diljem EU. Upravljačka skupina EMA-e za nestašice imala bi
ovlasti zatražiti podatke o zalihama lijekova i proizvodnom
kapacitetu od dobavljača te izdati preporuke o tome kako ublažiti
nestašice. Prošlog tjedna odbili su donijeti takvu preporuku za
amoksicilin, kazavši da “situacija nije tako loša” i da je
privremena.
EU je ranije promijenio zakonodavstvo kako bi se nosio sa
zdravstvenim prijetnjama, uključujući nedostatak lijekova. EMA je
dobila proširene ovlasti za praćenje nestašica, a uspostavljeno
je i potpuno novo tijelo, Uprava za hitnu zdravstvenu
pripravnost i odgovor (HERA). Oni su već preporučili da se
olabave pravila kako bi se ljekarnicima omogućilo pojedinačno
izdavanje tableta ili doza lijekova.
Diljem Europske unije nedostaje lijekova – belgijske vlasti kažu
da nedostaje njih gotovo 300. U Njemačkoj se taj broj popeo na
408, dok se u Austriji više od 600 lijekova trenutačno ne može
kupiti u ljekarnama. Talijanski je popis još duži – uključuje
više od 3000 lijekova, iako su tu uključeni i mnogi različiti
oblici istog lijeka. Ni u ostalim državama situacija nije ništa
bolja, pa svatko na svoj način pokušava olakšati situaciju.
Zanimljivo, neke su države tek dolaskom pandemije koronavirusa
ili sada, kad se događa nestašica lijekova, odobrile ili
razmišljaju o mogućnosti zamjene propisanog lijeka generičkim ili
drugim lijjekom istog sastava, primjerice Belgija. Ta je zemlja
sada i donijela dekret koji vlastima dopušta zaustavljanje
izvoza u slučaju krize, isto kao i Rumunjska koja je proglasila
izvozni moratorij za neke antibiotike i antipiretike za djecu na
tri mjeseca.
Njemačka vlada razmatra izmjenu zakona kako bi olakšala nabavu,
jer sadašnji zakoni prisiljavaju osiguranja da kupuju lijekove
tamo gdje su najjeftiniji, koncentrirajući opskrbu u ruke
nekoliko cjenovno najkonkurentnijih proizvođača. Novim zakonom
lijekovi bi se kupovali od više dobavljača, uključujući i one
skuplje, kako bi opskrba bila pouzdanija. Nizozemska je nedavno
uvela zakon koji od prodavača zahtijeva da šest tjedana
čuvaju zalihe kako bi premostili nestašice, a u Švedskoj
vlada predlaže slična pravila. U Njemačkoj je predsjednik
njemačkog liječničkog zbora otišao toliko daleko da je pozvao na
stvaranje neformalnih “buvljaka” za lijekove, gdje bi ljudi mogli
dati svoje neiskorištene lijekove pacijentima kojima su potrebni.
A u Francuskoj i Njemačkoj farmaceuti su počeli proizvoditi
vlastite lijekove, iako je učinak te mjere nedostatan u svjetlu
porasta infekcija i energetske krize te smanjenja proizvodnje
zbog rasta troškova farmaceutske industrije. Prošle je godine
Centrient Pharmaceuticals, nizozemski proizvođač aktivnih
farmaceutskih sastojaka, rekao da je proizvodnja u njegovoj
tvornici zbog visokih troškova energije za četvrtinu manja nego
2021. Sandoz, jedan od najvećih proizvođača generičkih lijekova,
navodi probleme s opskrbom, nedostatak sirovina i visoke troškove
proizvodnje.
Iz hrvatskog Ministarstva zdravstva pak poručuju da trenutna
situacija što se tiče dostupnosti pojedinih lijekova ne traži
uvođenje dodatnih mjera. Politika lijekova u RH, kažu,
omogućava veliki broj terapijskih mogućnosti unutar iste
indikacije, a postupci ujednačavanja cijena tih lijekova i
brojnost terapijskih opcija na listi lijekova HZZO-a
omogućavaju visoku sigurnost opskrbe tržišta lijekova.
– Kao dodatni mehanizmi uređena su i pravila prema kojima se
cijena lijeka uvrštenog na listu lijekova HZZO-a može povećati.
Isto tako, postoje pravila koja omogućavaju zamjenu istog lijeka
u ljekarnama po istoj ili nižoj cijeni. U slučaju nestašice
postoji mogućnost interventnog uvoza putem HALMED-a. Nadalje,
postoji i mogućnost koja se odnosi na zamjenu
terapije nekim drugim terapijskim opcijama koje su na
raspolaganju, a što je u domeni liječnika koji propisuje terapiju
– poručili su iz MIZ-a.
Nema pojedinih antibiotika
U Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED)
kažu slično – da većih nestašica nema, a naglašavaju da se svaki
lijek može povremeno naći u nestašici zbog zastoja u opskrbnim
lancima iz logističkih razloga, kašnjenja u proizvodnji, povećane
potražnje i dr. Trenutačno bilježe nestašicu pojedinih
antibiotika, lijekova za povišeni krvni tlak, onih za ublažavanje
boli i dr., ali upućuju da su dostupni lijekovi s istim
djelatnim tvarima, odnosno iz iste terapijske skupine. Ako pak
lijek nije dostupan na našem tržištu i nema odgovarajuće zamjene,
nabavlja se izvanrednim unosom.
Međutim, na pitanje o listi zamjenjivih lijekova koju traže
ljekarnici, odgovaraju:
– U tijeku je izrada liste međusobno zamjenjivih lijekova, što će
predstavljati dodatnu pomoć u donošenju odluke pri
izdavanju zamjenskog lijeka u ljekarni u slučaju nestašice –
najavljuju iz HALMED-a i poručuju:
– Kada ne mogu dobiti određeni lijek, pacijenti, liječnici ili
ljekarnici izravno nam se mogu obratiti za informacije o njegovoj
dostupnosti. Svaki put kad nam se obrate i jave nam da je za
pojedini lijek potencijalno smanjena dostupnost, istražit ćemo i
provjeriti stanje u prometu.