Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu...
Dok obilježavamo Svjetski dan braka, podaci Eurostata pokazuju da
je u Hrvatskoj sve manje sklopljenih brakova i
razvoda, raste broj djece rođene izvan braka, kao i
prosječna starost pri sklapanju prvog braka, dok se
povećava broj građanskih,
a smanjuje broj vjerskih brakova. Radi se o
trendovima na razini Europske unije koji se preslikavaju i na
Hrvatsku, rekla je Hini načelnica demografskih i društvenih
statistika u Državnom zavodu za statistiku Dubravka
Rogić-Hadžalić.
U Hrvatskoj su 2021. sklopljena 18.203 braka, dok je prije pet
ili deset godina njihov broj bio 10 posto veći. Statistika
bilježi da je 2012. sklopljeno 20.323 brakova, a 2017. njih
20.310. Promatrajući dulje vremensko razdoblje, primjetan je
silazni trend sklapanja brakova, pri čemu ih je najmanje, 15.196,
zabilježeno u vrijeme pandemije covida 2020. godine.
Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za
ženika i za nevjestu. Primjerice, 1989. je prosječna starost
nevjeste iznosila 23 godine, a ženika 27 godina, dok su u 2021.
mladenci prosječno bili stari 29 i 32 godine. S vremenom
pada broj vjerskih, dok raste broj građanskih brakova, a
izvan brakova rađa se gotovo četvrtina djece.
Građanski brak sklopilo 52 posto parova
Tijekom 2021. građanski brak sklopilo je 52 posto parova, a
vjerski 48 posto, dok je primjerice 2012. bilo 58 posto vjerskih
i 42 posto građanskih brakova. Izvan braka u Hrvatskoj je rođeno
8598 djece, odnosno 24 posto od ukupno živorođene djece. Podaci
Eurostata pokazuju da je, primjerice, u Francuskoj broj djece
rođene izvan braka znatno veći i iznosi 62 posto, u Norveškoj 59
posto, Portugalu 58 i Sloveniji 57 posto.
U 2021. bilo je 5100 pravomoćno razvedenih brakova, što je znatno
manje nego prijašnjih godina. Tako 2016. statistika bilježi
7036 pravomoćno razvedenih brakova. Rogić-Hadžalić kaže da
se broj razvedenih brakova smanjuje iz godine u
godinu. Prosječno trajanje razvedenih brakova je 15 godina.
Neka demografska istraživanja stručnjaka Katedre za
demografiju povezuju rizik za razvod s trajanjem braka, pa
je tako analiza 25-godišnjeg razdoblja pokazala da se
najveći rizik za razvod bilježi tijekom četvrte i pete godine
braka, a za parove koji prođu petu godišnjicu braka rizik se s
vremenom smanjuje.
Manje rođenih smanjuje broj osoba u dobi za ženidbu i udaju
Demograf Anđelko Akrap u komentaru za Hinu kaže kako je
kod pitanja manjeg broja sklopljenih i razvedenih brakova
ključan dobni sastav stanovništva. Objasnio je da se zbog
dugogodišnjeg smanjivanja broja rođenih smanjuje broj osoba koje
ulaze u dob za ženidbu i udaju, a s tim je povezan i značajan
broj iseljenih od 2008., što se naročito pojačava od 2013.
Također, mladi ljudi odgađaju ulazak ili ne ulaze u brak
zbog ekonomskih razloga, primjerice nemogućnosti da dođu do
stana i u Hrvatskoj dosta izraženog rada na određeno vrijeme.
Zbog manjeg broja sklopljenih brakova ima i manje razvedenih, a
pokazalo se da se u gospodarski neizvjesnim vremenima brakovi
manje razvode.
S brojem djece u braku smanjuje se mogućnost razvoda. Nestabilni
brakovi s djecom obično se razvedu nakon što djeca uđu u dob
iznad 14 godina.
Brak se često sklapa nakon rođenja prvog djeteta
Akrap također kaže da se povećava broj djece rođene
u nevjenčanim brakovima, a često se sklapanje
braka dogodi nakon rođenja prvog djeteta. To je slučaj i sa
sklapanjem crkvenih brakova, što se obavi nakon
rođenja prvog djeteta. Tako krštenje djeteta često puta
rezultira i vjenčanjem roditelja.
No, bez obzira na to broj crkveno registriranih brakova se
smanjuje, a Akrap kaže da se u crkvi brakovi sklapaju nakon što
mladenci odslušaju tečaj za ulazak u brak pa i to može, osim
sekularizacije, utjecati na njihov manji broj. Ulazak u brak
u starijoj dobi je normalna općerazvojna pojava. U
skandinavskim zemljama, iako se u prosjeku ulazi u brak
iznad 30 godina, kraće je vrijeme između sukcesivnih trudnoća.
Naime, tako su žene manje izvan tržišta rada, a mogu imati
željeni broj djece.
Pokazalo se da određene dobrobiti koje donose
registrirani brakovi mogu pridonijeti povećanju njihova
broja. Hrvatsko društvo još uvijek ima, u pozitivnom smislu,
dosta tradicionalan pristup braku i obitelji, ali se situacija
ipak postupno mijenja, ocjenjuje demograf.