Upis je za građane besplatan, dok su dosad za ulaganje u obveznice morali plaćati naknade financijskim posrednicima, bankarskim i neovisnim investicijskim fondovima....
Upis narodne obveznice počeo je jutros u osam sati u
poslovnicama Zabe, PBZ-a, OTP-a Erste banke, RBA i HPB-a te
digitalno preko online bankarstva u PBZ-u i Erste banci. Prema
prvim informacijama, gužvi nema i u Hrvatskoj se ne odvija
španjolski scenarij iz siječnja, kad je njihova središnja banka
ponudila građanima obveznicu letras, s kuponom nešto nižim od tri
posto.
No u Španjolskoj prodaja nije išla preko poslovnica
banaka na koje središnja banka izdavanjem dužničkog papira
radi pritisak da povećaju kamate na depozite koje su im među
najnižima u EU, upis se provodio izravno u Španjolskoj središnjoj
banci, dok se kod nas odvija u više od 540 poslovnica banaka i
trajat će tjedan dana – do srijede 1. ožujka u 20 sati.
Premda se nudi prinos desetak puta veći od kamate na
štednju jer je minimalna kamatna stopa na obveznicu 3,25 posto
godišnje i država jamči za isplatu uloga po dospijeću za dvije
godine, građani prvo jutro upisa nisu pohrlili posuditi novac
državi. Jasno je kao dan, ovo za Vladu nije samo test povjerenja
u državne financije, nego i test povjerenja u vlast, bez obzira
na financijsku korist koju građani s viškom novca mogu ostvariti.
Vjerojatno zato nam iz banaka odvraćaju da zbog strogih
komunikacijskih pravila koji se primjenjuju na poziciju
vodećih agenata izdanja nisu ovlašteni i ne mogu u ovom trenutku
pružiti informacije koje se tiču interesa za upis obveznica, kao
ni očekivanja u pogledu upisa.
Upis je za građane besplatan, dok su dosad za ulaganje u
obveznice morali plaćati naknade financijskim posrednicima,
bankarskim i neovisnim investicijskim fondovima. Stoga je izdanje
izazvalo i velike otpore iz tog kruga financijaša, kanalizirano
preko Hrvatske udruge poslodavaca čiji su analitičari javno
iskazali zabrinutost za državni proračun argumentirajući da
država preplaćuje posudbu duga.
Činjenica je da je država ovo trebala učiniti davno, i
spriječiti da se zbog niskih kamata štednja prelijeva u
nekretnine, čineći ih još manje priuštivima njezinim građanima, u
situaciji u kojoj ne postoji strategija socijalne stanogradnje i
najma. Večernji list pozvao je prethodnog ministra financija
Zdravka Marića da to učini prije skoro godinu dana.
Zbog opasnosti da se, kao i štednja, i upis obveznica ne
rasporedi na široke mase kako je ministarstvo zamislilo,
nego na uzak krug najbogatijih, s obzirom da nema gornjeg praga
ulaganja, a donji je 500 eura, ministar Primorac poručio je kako
će iznimno visoke upise ograničiti i vratiti tim građanima na
račun dio upisa.