Knjiga 'Ivanščica – Strahinjščica - Maceljska gora - Ravna Gora: Park prirode na mjestu susreta Alpa, Dinarida i Panonskog mora?' je u četvrtak predstavljena u Lepoglavi...
Jeste li znali da na području Ivanščice i obližnjih
Strahinjščice, Maceljske i Ravne gore raste čak 40 vrsta
orhideja, među kojima je kod Žganog vrha otkrivena i nova vrsta
za ovo područje, zbijenocvatni vranjak? Otkrivene su i nove
životinjske vrste za faunu Hrvatske, među kojima su dugorepi
ljuskokrili konjic, osjetljiva europska vrsta, kao i primjerci
transilvanijskog monaškog skakavca, za kojeg se smatralo da je
izumro.
To je samo dio zanimljivih podataka iz knjige “Ivanščica –
Strahinjščica – Maceljska gora – Ravna Gora: Park prirode na
mjestu susreta Alpa, Dinarida i Panonskog mora?”, koja je u
četvrtak predstavljena u Lepoglavi. Događanje su zajednički
organizirali Varaždinska županija i Grad Lepoglava, a knjigu je
predstavio urednik mr. sc. Roman Ozimec.
Publikacija, koju je izdala Varaždinska županija, nastala je s
ciljem da se javnosti ukaže na vrijednosti i posebnosti najviše
planine sjevera Hrvatske i susjednih gora te na potrebu očuvanja
tog posebno vrijednog prirodnog prostora, zbog čega je pokrenuta
inicijativa za proglašenje parka prirode.
– Da bi smo nešto mogli i znali očuvati, to najprije moramo
dobro upoznati. Iako sam smatrao da dobro poznajem svaki dio naše
županije, kad su stizali radni materijali za ovu knjigu, vidio
sam da sam bio u zabludi. Tek tada sam uvidio kojim bogatstvima
raspolažemo i koliko je vrijedno područje Ivanščice,
Strahinjščice, Ravne i Maceljske gore, ali i koliko je važno da
ga očuvamo. O potrebi zaštite ovog područja počelo se razmišljati
još davne 1937. godine, kada je poznati prirodoslovac Franjo
Koščec, član tadašnjeg Povjerenstva za zaštitu prirode, zapisao:
“Generacije će biti zahvalne ako im budemo znali sačuvati jedan
kutić prirode”. Te njegove riječi su aktualne i danas, kad smo se
više nego ikad prije približili zaštiti ovog područja kategorijom
parka prirode – istaknuo je župan Stričak.
Domaćin, gradonačelnik Grada Lepoglave Marijan Škvarić napomenuo
je da se upravo Lepoglava nalazi u centru budućeg parka prirode.
– Uz bogatu povijesnu i kulturnu baštinu, na području Grada
Lepoglave nalazi se i geološki spomenik prirode Gaveznica –
Kameni vrh, a cijeli naš kraj posebno se odlikuje
bioraznolikošću. Park prirode čini priliku, a o nama svima ovisi
hoćemo li tu priliku kvalitetno iskoristiti. Prirodno bogatstvo
želimo staviti u funkciju razvoja, koji temeljimo na suradnji s
Varaždinskom županijom i s Vladom RH uz korištenje fondova
Europske unije – istaknuo je gradonačelnik Škvarić.
Ovo područje bilo bi 13. park prirode u Hrvatskoj, a po čemu je
jedinstveno, iznio je urednik publikacije mr. sc. Roman Ozimec.
– Jedinstveno je po tome što ponajprije obuhvaća vrlo
georaznoliko područje, čak pet masiva – Ivanščicu, Strahinjščicu,
Maceljsku i Ravnu goru te dijelom Varaždinsko-topličko gorje, ali
i izvore te dijelove pet rijeka, Bednje, Krapine, Lonje, Plitvice
i Sutle, zbog čega smo ga popularno nazvali “Park Petica”.
Poseban je i po tome što se u njemu spajaju čak tri geotektonska
područja, Alpik, Dinarik i Panonik – rekao je mr. sc. Ozimec.
Na tom području spajanja su prije oko 22 milijuna godina
eruptirali brojni vulkani, a Gaveznica – Kameni vrh kod
Lepoglave, danas je najbolje sačuvani fosilni vulkan u Hrvatskoj.
– Naš park nije “Jurski park”, ali je svakako paleontološki. Kod
Radoboja su, primjerice, nađeni brojni fosili biljaka, školjaka,
kukaca i riba, neki stariji od 10 milijuna godina. Zanimljivo je
da je među njima i pradjed vinove loze, vrsta Vitis
teutonica. Što sve danas živi u našem “Parku Petica” još
upoznajemo i istražujemo, pritom nalazimo neočekivane vrste, neke
nove za znanost, a neke iznenađujuće i za znanstvenike – istaknuo
je Ozimec.
Nisu to jedine posebnosti: u okviru budućeg parka se nalazi šest
zaštićenih područja te deset područja ekološke mreže Natura 2000,
što znači da su prirodne vrijednosti već prepoznate u našim, ali
i u europskim okvirima. Nigdje drugdje na sjeveru Hrvatske nema
toliko špilja, jama i drugih speleoloških objekata, samo na
Ravnoj gori ih je više od 40, među kojima su i spomenici prirode
Mačkova špilja te svjetski poznata špilja Vindija. Treba
istaknuti i kulturno dobro od nacionalnog značaja – jedinstvenu
cjelinu dvorca i park-šume Trakošćan.
– Zašto želimo uspostaviti ovaj naš park prirode? Osim što ovim
vrijednim prostorom želimo što bolje upravljati, očuvati ga i
prezentirati njegove vrijednosti našoj, europskoj i
svjetskoj javnosti, na pitanje možda najbolje možemo odgovoriti
definicijom parka prirode, koji je “prostor prirodne ljepote u
kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja
vrijednosti prirode” – zaključio je Ozimec.
Moderator događanja bio je dr. sc. Dragutin Vincek, pročelnik
Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša, jedan od
autora tekstova iz publikacije. Župan Stričak je zahvalio njemu,
uredniku knjige mr. sc. Romanu Ozimecu, kao i svim ostalim
autorima tekstova, ravnateljici JU Priroda Varaždinske županije
Sanji Kopjar te Dubravku Šinceku, Ivani Kušan, Nevenu Matočecu i
Mišelu Jeliću.
Dodajmo da su među brojnom publikom u lepoglavskom TKIC-u bili i
gradonačelnici te načelnici s područja Varaždinske županije.
