Za potpredsjednike HND-a izabrani su Chiara Bilić i Drago Hedl.
Na 68. izbornoj skupštini HND-a, kao jedini kandidat, Hrvoje
Zovko je velikom većinom s 52 glasa od 59 članova Skupštine koji
su pristupili glasanju, treći put uzastopce izabran za
predsjednika Hrvatskog novinarskog društva. Za potpredsjednike
HND-a izabrani su Chiara Bilić i Drago Hedl.
Na Skupštini su također izabrani i članovi svih tijela HND-a:
Izvršnog odbora, Nadzornog odbora, Odbora za Statut, Novinarskog
vijeća časti, Upravnog odbora Novinarskog doma i Upravnog odbora
Fonda solidarnosti “Vladimir Majer”.
– Ponosan sam te mi je čast i zadovoljstvo biti ponovo izabran na
čelo ovog društva. Obećavam da ću se i dalje beskompromisno
boriti za novinarsku profesiju i novinare. Sve svoje snage uložit
ću u obranu našeg Novinarskog doma, kao i u obranu naše profesije
te ćemo se snažno boriti protiv cenzure i neće nas zaustaviti
nikakvi cenzori, kazao je ukratko stari novi predsjednik
HND-a Hrvoje Zovko nakon što su mu članovi Skupštine ponovo
iskazali povjerenje.
U zaključcima Skupštine prihvaćen je prijedlog da se novom
Izvršnom odboru u što kraćem roku dostavi informacija o statusu
svih sudskih sporova u koje je uključen HND. Također je prihvaćen
i zaključak da se oformi tim za izradu strategije koja bi
omogućila povećanja broja članova HND-a s naglaskom na mlađe
kolegice i kolege. Prihvaćen je i prijedlog zaključka da se od
Ministarstva kulture i medija te Ministarstva pravosuđa i uprave
zahtijeva da se iz Kaznenog zakona izbace kaznena djela klevete i
uvrede za koja mogu biti tuženi novinari te da se implementiraju
preporuke Europske komisije u odnosu na SLAPP-tužbe. Od Upravnog
odbora Fonda solidarnosti “Vladimir Majer” treba zatražiti da se
razmotri mogućnost pomoći kolegama suočenim s tužbama. Prihvaćen
je i zaključak da HND ustraje na potrebi daljnje detaljne i
neovisne istrage o smrti kolege Vladimira Matijanića, kao i
kažnjavanje svih odgovornih u tom slučaju. Među zaključcima
Skupštine prihvaćeno je i da Odbor za Statut odmah nakon
konstituiranja među članstvom obnovi rasprava o potrebi izmjene
Statuta.
U svom iscrpnom izvješću o radu HND-a u prošlom mandatnom
razdoblju Zovko se osvrnuo na najteže trenutke iz toga razdoblja
i slučaj tužbe UTT Europa, vrijedne 2,5 milijuna kuna, i to u
postupku koji je prije toga trajao cijelih 25 godina, a dvije
trećine iznosa bile su zatezne kamate.
– Treba reći kako je ta presuda, kojom nam je prijetio gubitak
zgrade, donesena 6. lipnja 2018. godine, a nama je uručena tri
mjeseca kasnije. Nakon toga krenula je borba za obranu naše
imovine, koja traje sve do danas, kazao je Zovko iznoseći iscrpnu
kronologiju cijelog slučaja.
– Tijekom 2021. ostvarili smo najveću pobjedu nakon 30 godina
suđenja s UTT Europom jer je Vrhovni sud Republike Hrvatske
prihvatio zahtjev za reviziju pravomoćne presude kojom bi se
ovršio HND te je ukinuo presude Općinskog građanskog i
Županijskog suda u Zagrebu prema kojima je HND trebao isplatiti
2,5 milijuna kuna, odnosno 350 tisuća eura tvrtki, točnije
stečajnoj masi tvrtke UTT Europa, na ime izgubljene dobiti i
kamata. Vrhovni sud postupak je vratio na početak, ali ovaj put
na sasvim drukčijim temeljima, kazao je Zovko istaknuvši kako se
više nikad ne smije dogoditi da dođemo u situaciju da možemo
izgubiti naš dom.
U nastavku izvješća Zovko je podsjetio kako je HND potkraj
2019. godine istupio iz radne skupine Ministarstva kulture za
izradu Zakona o elektroničkim medijima jer resorno ministarstvo
nije prihvatilo nijedan prijedlog HND-a.
– Naknadne izjave resorne ministrice i njezinih suradnika o tome
kako su prihvatili većinu HND-ovih prijedloga jednostavno nisu
istinite. HND je, među ostalim, tada tražio, a kod tih zahtjeva
ostajemo i danas: depolitizaciju Vijeća za elektroničke medije,
odnosno da HND u ime novinarske struke predloži dva kandidata
koja bi onda Vlada predložila Saboru na glasovanje, što je
odbijeno. Svoju nebrigu za medije Vlada je pokazala i nedavno,
odugovlačenjem s izborom tri od sedam članova Vijeća za
elektroničke medije, kazao je Zovko dodavši kako je bez obzira na
tešku situaciju, u uvjetima pandemije i financijski opterećen,
HND organizirao niz zagovaračkih aktivnosti te se nastavilo s
provođenjem anketa o tužbama protiv medija i novinara s posebnim
naglaskom na takozvane SLAPP-tužbe.
– U okviru borbe protiv SLAPP-a, HND je dio CASE-koalicije
te redovito obavještava domaće i međunarodne institucije i
organizacije o novim slučajevima, presudama te trendovima koji se
događaju u vezi SLAPP-tužbi u našoj zemlji. Da je Hrvatska po
mnogim parametrima najgora zemlja u Europi kada je riječ o
tužbama, potvrđuje i sramotno priznanje koje Hrvatska osvaja već
drugu godinu zaredom. Nakon što je 2021. HRT proglašen najvećim
europskim ovisnikom o tužbama, 2022. godine tu je titulu odnio
predsjednik Županijskog suda u Osijeku Zvonko Vrban, koji je
podnio seriju tužbi protiv portala Telegram.hr, glavne urednice
Jelene Valentić i novinara Drage Hedla. Želim napomenuti kako je
Vrbana za ovu sramotnu nagradu nominirao HND. Važno je
napomenuti, kada je riječ o tužbama, da je aktualni glavni
ravnatelj HRT-a Robert Šveb povukao tužbu protiv HND-a i
predsjednice Ogranka HND-a na HTV-u kolegice Sanje Mikleušević
Pavić, što pozdravljamo, rekao je.
Zovko je naglasio i da se u aktivnostima HND-a veliki
naglasak daje na važnost lokalnih medija smatrajući kako
neovisnost lokalnih medija nema alternativu.
– Prošlu 2022. godinu HND je započeo u znaku razduživanja. Dakle,
riječ je o sredstvima koja su bila na Fini kao rezervacija za
isplatu presude u postupku UTT Europa 92. Kao što sam već
spomenuo, HND je 2018. godine, nakon 25 godina sudovanja,
pravomoćnom sudskom odlukom izgubio spor vrijedan 2,5 milijuna
kuna. Taj iznos osigurali smo iz kredita tada Sberbanke u iznosu
od 80 posto te 20 posto iz vlastitih sredstava. Nakon što su
odlukom Vrhovnog suda zaplijenjena sredstva u cijelosti vraćena
HND-u, a maknuta je i zabilježba na nekretnini, HND se na temelju
odluke Središnjeg odbora potkraj 2021. godine i u prvoj polovici
2022. krenuo razduživati prema planu. Vraćena su sva dugovanja
prema dobavljačima, suradnicima, dug prema DZNAP-u, a Novoj
hrvatskoj banci (nekad Sberbanci) vraćeno je 50 posto iznosa
kredita. Pokrili smo i dug prema pričuvi u iznosu 100 tisuća
kuna, a koji smo zatekli 2018. nakon što sam izabran za
predsjednika HND-a. Isto tako, HND je prijevremeno otplatio
kredit za fasadu, koji je svojedobno podigao preko Gradsko
stambeno komunalnog gospodarstva. Riječ je o 120 tisuća kuna.
Također, u nagodbi s tvrtkom Teh-gradnja isplatili smo 175 tisuća
kuna. Tu je riječ o sporu za koji nismo ni znali da ga vodimo jer
nas prethodna administracija o tome nije obavijestila, kazao je
predsjednik HND-a čije je izvješće prihvaćeno velikom
većinom glasova članova Skupštine. U nastavku je rečeno i kako je
rad HND-a prepoznat i na međunarodnom planu kroz izbor za
predsjednicu Europske federacije novinara (EFJ) Maje Sever, koja
je pored toga što je predsjednica Sindikata novinara Hrvatske, i
sada, ali i godinama ranije vrlo aktivna u radu tijela Društva.
I predsjedavajuća Središnjeg odbora Sanja Mikleušević Pavić u
svom izvješću o radu Središnjeg odbora u protekle četiri godine
istaknula je kako je HND bio suočen s dosad možda najvećom krizom
u radu društva koja je prijetila financijskim kolapsom te
je u tom smislu rad i djelovanje Središnjeg odbora u prvom dijelu
mandata bio usmjeren na potporu Tajništvu i tijelima HND-a na
financijskoj stabilizaciji, ali i organizaciji ostalih
programskih aktivnosti.
Luko Brailo, predsjednik Nadzornog odbora, u izvješću o radu tog
tijela naveo je kako je NO u svom četverogodišnjem djelovanju
također veliku pozornost posvetio financijskim dokumentima
vezanima uz poslovanje HND-a, koje se odvijalo u izrazito
nepovoljnim okolnostima po našu udrugu.
– NO je razmatrao i odluku Skupštine o potrebi izrade i donošenja
novog Statuta HND-a, što je tema o kojoj se u više navrata
raspravljalo u mnogim tijelima HND-a. Preporučili smo Odboru za
Statut i Izvršnom odboru provedbu ankete među cjelokupnim
članstvom o utvrđivanju spornih točaka kako bi se mogla utvrditi
polazna stajališta za izradu novog najvišeg akta HND-a. Ti
anketni rezultati, stajalište je NO-a, predstavljaju smjer kojim
treba ići ako se doista i želi pokretanje postupka izrade novog
Statuta HND-a, kazao je.
I u izvješću Odbora za Statut, koji potpisuje zamjenik
predsjednika Trpimir Matasović, ističe se da Odbor apelira na sva
nadležna tijela Društva da novome sazivu Odbora za Statut
upute jasne smjernice za daljnji rad, kako bi, među
ostalim, mogao biti proveden zaključak 63. Skupštine da
sljedeća skupština bude tematska i posvećena raspravi o
Statutu.
Hrvoje Gunjača, predsjednik Upravnog odbora Novinarskog doma,
istaknuo je da su protekle četiri godine doista bile vrlo
izazovne. Umanjeni prihodi zbog pandemijske krize, štete od
potresa i neizvjesna sudbina zgrade, “kosturi iz ormara” HND-a,
odnosno suočavanje s nepoznatim, ali financijski bremenitim
sporovima iz ranijih mandata te omča oko vrata cijelog HND-a zbog
ovrhe iz slučaja U.T.T. Europa 92 – na trenutke su doista
izazivali osjećaj beznađa.
U Izvješću Novinarskog vijeća časti predsjednik Hrvoje Šimičević
istaknuo je da se značajan dio prijava odnosio i na
otkrivanje identiteta maloljetnih osoba zbog čega je NVČ više
puta naglašavao potrebu pojačanog angažmana HND-a, bilo kroz
upozorenja oko praćenja pojedinih slučajeva ili kroz edukacije za
urednike i novinara kako bi se smanjio broj slučajeva izlaganja
maloljetnih osoba kroz medije.
Marina Bujan, predsjednica Upravnog odbora Fonda solidarnost, u
izvješću je naglasila da je Središnji odbor odlučio da će se dug
Fonda prema članicama i članovima u cijelosti podmiriti iz dijela
sredstava koja su bila predviđena za namirenje ovrhe UTT Europe.
Budući da ovrhe više nema nakon presude Vrhovnog suda, dio
sredstava namijenjenih za nju HND je odlučio potrošiti na
razduživanje, između ostalog i obveza Fonda solidarnosti.
Izvješća su prihvaćena jednoglasno ili velikom većinom glasova
članova skupštine.
Glavna tajnica HND-a Melisa Skender u izvješću o izvršenju
proračuna HND-a za 2022. i planu za 2023. godinu istaknula je
kako je društvo išlo u razduživanje te je iznijela iscrpan
pregled svega što je HND radio u proteklom razdoblju od listopada
2022. godine, od kada se nalazi na čelu Tajništva HND-a. Također
je članove Skupštine izvijestila o angažiranju novog
računovodstvenog servisa TiM dobit, koji će ubuduće voditi
financije Društva. I izvješće o izvršenju proračuna HND-a za
2022. i planu za 2023. godinu prihvaćeno je velikom većinom
glasova.
U programu rada Hrvatskog novinarskog društva za razdoblje
od 2023. do 2027. godine, u svom novom mandatu, predsjednik
HND-a Hrvoje Zovko istaknuo je kako su novinari i novinarke, zbog
svog posla koji podrazumijeva nadgledanje moćnika u javnom
interesu, pod stalnim pritiskom.
– Posljednji takav udar dolazi sa samog državnog vrha, a
prepoznajem ga u najavi premijera Andreja Plenkovića o promjenama
Kaznenog zakona oko “curenja informacija”. Koliko god se
premijer pravio da se to ne odnosi na novinare i novinarke, takva
je najava direktni udar na novinarsku profesiju jer mi bismo u
svakom slučaju bili kolateralne žrtve zakona koji bi udarao na
zviždače kao izvore informacija. Ulogu Hrvatskog novinarskog
društva u tom smislu vidim kao branu koja nas štiti u nastojanju
da svoj poziv obavljamo u javnom interesu sukladno etičkom
kodeksu profesije. Stoga predlažem program kojim bismo, smatram,
ovu važnu ulogu Društva dodatno osnažili, smatra Zovko te ističe
potrebu za snažnim HND-om s naglaskom na daljnju financijska
stabilizacija društva.
– Sljedeće četiri godine, poučen dosadašnjim iskustvom, vodit ću
računa o tome da Društvo više ne dođe u situaciju u kojoj mu
prijeti gubitak imovine i financijska situacija na rubu
katastrofe. Stoga jamčim posve transparentan rad predsjednika,
cijelog tajništva i svih tijela Društva, naveo je Zovko te je
govoreći o obnovi Novinarskog doma, istaknuo da će to biti
dugoročan i složen, a time i vrlo izazovan, proces.
– Zgrada kojoj će uskoro biti sto godina kroz obnovu ima šansu
dobiti novije ruho i, još i važnije, podići svoju statičku
otpornost pa smatram da taj projekt nema alternativu, rekao je.
Zovko je istaknuo i važnost i nužnost širenja članske baze te je
dodao kako HND svoju snagu crpi s terena pa će se zalagati za
osnivanje novih ogranaka te motiviranje i jačanje postojećih kako
bi bili aktivniji.
– Kao prioritet sljedećeg razdoblja vidim privlačenje novog,
mlađeg članstva jer to je zalog za budućnost Društva. To znači i
jaču suradnju ne samo s medijskim kućama, nego i fakultetima.
Stoga će HND intenzivno raditi na kampanji za učlanjenje
studenata koji rade u studentskim medijima u naše članstvo, a
njih Statut HND-a sada ne prepoznaje, rekao je.
Zovko je također kazao kako će se kontinuirano raditi na zaštiti
novinarstva od SLAPP-a.
– Hrvatska je rekorder u broju tužbi protiv novinara i medija,
kako pokazuje HND-ova anketa zahvaljujući kojoj smo ovu društveno
važnu temu pomogli osvijestiti i kod nadležnih europskih
institucija, što smatram našim velikim uspjehom. HND će i dalje
sudjelovati u radu Skupine za suzbijanje SLAPP-tužbi Ministarstva
kulture i medija. Naš glavni zahtjev, od kojeg nema odstupanja,
je dekriminalizacija svih kaznenih djela protiv ugleda i časti,
rekao je Zovko.
Predsjednik HND-a naglasio je i kako je neprihvatljiva praksa, a
koja vlada više od 30 godina, da su lokalni mediji oglasna ploča
lokalnih šerifa.
– Stoga ću se nastaviti zalagati za daljnju promociju lokalnog
novinarstva kao bazne točke naše profesije te njegovo
transparentno financiranje, zaključio je između ostalog Zovko u
svom programu rada za iduće razdoblje od četiri godine.
IZABRANI ČLANOVI TIJELA HND-a:
Izvršni odbor: Chiara Bilić (po broju dobivenih glasova
izabrana za potpresjednicu HND-a), Drago Hedl (po broju dobivenih
glasova izabran za potpresjednika HND-a), Davorka Blažević,
Željko Draženović, Goran Gazdek, Ivan Hlupić, Dora Kršul, Suzana
Lepan Štefančić, Branko Mijić, Silvana Uzinić.
Nadzorni odbor: Branimir Bradarić, Tomislav Kukec, Marijana
Matković, Saša Pavković, Valentina Wiesner, Ilko Ćimić i
Anamarija Škorić.
Novinarsko vijeće časti: Jerko Bakotin, Mašenjka Bačić,
Jordanka Grubač, Gordan Panić, Ante Pavić, Jurica Pavičić, Tena
Perišin, Biljana Romić, Monika Đogaš, Goran Šimac, Hrvoje
Šimičević.
Odbor za Statut: Igor Ahmetović, Kristian Došen, Zlatko
Herljević, Ana Lacković Varga, Andrej Matijašević, Andrea Milat i
Martina Pereša.
Upravni odbor Novinarskog doma: Luko Brailo, Andrej
Dimitrijević, Ivan Fischer, Hrvoje Gunjača, Tin Lacković, Silvia
Novosel i Mislav Togonal.
Upravni odbor Fonda solidarnosti: Ana Bralić, Lidija Komes,
Dražen Tomić i Vlado Vurušić te Brankica Muvrin i Sanja Najvirt,
koje su dobile isti broj glasova.
Autor: