Godinama se već raspravlja o ukidanju ove procedure jer loše utječe na zdravlje ljudi.
Ljetno računanje vremena počinje zadnje nedjelje u ožujku, ove je
godine to 26. ožujka, i tada
se sat pomiče unaprijed, s 2:00h na 3:00 sata.
Dani će se produljiti, odnosno sunce će kasnije izlaziti i
kasnije zalaziti.
Godinama se raspravljalo o ukidanju ove procedure jer loše utječe
na zdravlje ljudi – poremeti se lučenje melatonina
tijekom noći, a samim time i bioritam čovjeka. Povećava se rizik
od srčanog i moždanog udara, a starije osobe koje boluju od
karcinoma mogu razviti veći rizik od kardiovaskularnih oboljenja
tih dana. Uz sve to, promjena sata utječe na tlak i mentalno
zdravlje, pa su tako neka istraživanja pokazala da se prvi
ponedjeljak nakon pomicanja sata povećavaju šanse od srčanog
udara za 25 posto.
Europska komisija 2018. godine predložila je ukidanje sezonskog
mijenjanja računanja vremena. Taj prijedlog je bio zasnovan
na stavovima građana, analizama, stručnim studijama, pregovorima
s Europskim parlamentom i javnim konzultacijama. Prošle godine su
države članice trebale ukinuti pomicanje sata, no to se odgodilo
za ‘neki rok u budućnosti’.
Problemi su nastali zato što se na razini Europske unije nisu
mogli dogovoriti koje vrijeme zadržati, zimsko ili ljetno, i
svaka država je imala svoje preferencije. Europska komisija je
stoga prepustila državama članicama da same odluče koje će
vrijeme zadržati, ali da se to ne mijenja dva puta godišnje. To
bi izazvao još veći kaos jer se ispostavilo da neke države
preferiraju različitu opciju od svojih susjeda. Pa bi i putovanje
kroz njih u kratkom roku značilo prečesti prelazak iz jedne u
drugu vremensku zonu.
Kako smo pisali i ranije, glavni ‘krivac’ za pomicanje sata je
Benjamin Franklin jer je njemu prvom došla ideja da se pomiče sat
kako bi se produljio svjetliji dio dana za vrijeme večernjih
sati. Do njegove ideje došlo je zbog štednje na energetskim
resursima, poput pčelinjeg voska i ulja za uljanice, no u
današnje vrijeme pomicanje sata smatra se kontraproduktivnim.