Publikaciju je nastala kao rezultat istraživanja provedenog 2021. godine...
U rijeci Dravi danas žive čak 74 vrste riba, po čemu je
najbogatija rijeka u Hrvatskoj. Iako su prva istraživanja u
Varaždinskoj županiji provedena još prije 150-ak godina, o
ribama “europske Amazone” još uvijek se (pre)malo zna.
Važan doprinos stoga je knjiga jednostavnog naziva “Ribe rijeke
Drave” koja je jučer predstavljena u palači Herzer u Varaždinu u
sklopu “Srijede u Muzeju”.
Publikaciju je izdala Javna ustanova Priroda Varaždinske
županije, a nastala je kao rezultat istraživanja provedenog 2021.
godine na devet lokacija na starom toku rijeke Drave i kanalima
uz dravske akumulacije u Varaždinskoj županiji. Riječ je o šestoj
publikaciji u nakladi JU Priroda, a jednoj od čak tri izdanih
prošle godine i financiranih u okviru EU projekta Riverside, na
kojem su bili jedan od partnera.
– Provođenjem istraživanja pokušavamo prikupiti relevantne
podatke o pojedinim vrstama i pratiti njihovo stanje, jer poznato
je da se djelovanjem čovjeka na prirodna staništa mijenjaju
populacije i raznolikost prisutnih vrsta. Stoga je cilj ove
publikacije pridonijeti boljem poznavanju dravske faune riba, kao
i osvijestiti važnost njihove zaštite i očuvanja. U publikaciji
je predstavljeno 45 vrsta riba, s naglaskom na one najugroženije.
Moram reći da nam zapravo nije poznata niti jedna slična
publikacija koja je tako detaljno opisala faunu riba rijeke
Drave, na što smo posebno ponosni – istaknula je Sanja Kopjar,
ravnateljica JU Priroda Varaždinske županije.
Na predstavljanju je bila i zamjenica župana Silvija Zagorec, kao
i ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin Miran Bojanić Morandini.
Publikacija nije slučajno predstavljena u varaždinskom muzeju,
jednom od rijetkih s vlastitim Prirodoslovnim odjelom na čijem je
čelu kustos dr. sc. Mišel Jelić. Upravo je on predstavio knjigu,
kao jedan od autora tekstova i fotografija, a uz to je sudjelovao
i u samom istraživanju.
– Od ukupno 137 vrsta slatkovodnih riba u Hrvatskoj, u rijeci
Dravi živi više od polovice tih vrsta, među kojima i pet
endemskih vrsta dunavskog slijeva: mladica, plotica, balonijev
balavac, prugasti balavac i mali vretenac. Kada smo pisali ovu
knjigu, raspolagali smo s podatkom o 72 vrste, no naknadno smo
utvrdili dvije nove. Sa svakim istraživanjem broj vrsta se
povećava, otkrivamo nove ili utvrđujemo da se invazivne vrste
proširuju, što nije dobro, ali je realnost. Na pojedinim
dijelovima Drave nekih vrsta više nema zbog izgradnje akumulacija
koje su drastično promijenile staništa, ali su se pojavile nove
vrste kojih prije nije bilo – rekao je dr. sc. Jelić.
Napomenuo je da je prije 100-tinjak godina Drava više bila poput
divlje alpske rijeke.
– Tada, primjerice, šarana baš i nije bilo, nego je to bila
dominantno zona mrene koje ima i danas, ali ne u tolikom broju.
Dosta brojna vrsta je podust, koja je jako zanimljiva jer je bila
glavna hrana mladici, koje je danas praktički nestala na ovom
području – naveo je Jelić.
Prva istraživanja ribljih vrsta na varaždinskom i širem području
napravili su krajem 19. stoljeća dr. sc. Adolf Eugen Jurinac,
biolog i ravnatelj gimnazije u Varaždinu, jedan od prvih doktora
zoologije u Hrvatskoj, a uz njega i Đuro Šebišanović, koji je
također radio kao profesor u varaždinskoj gimnaziji.
– Zahvaljujući njima imamo popise vrsta koje su ovdje živjela
prije 150-ak godina, tako da možemo raditi usporedbe. No, nakon
njih nije bilo puno istraživanja, tako da imamo oskudne podatke,
pa ne znamo utjecaj klimatskih promjena na zajednice riba,
odnosno utjecaj invazivnih vrsta riba i beskralježnaka. Pred nama
je svakako još puno istraživanja – zaključio je dr. sc. Jelić.
Uz njega, autori teksta u publikaciji “Ribe rijeke Drave” su Dino
De Bona, Ivica Pakrac i Damir Valić.
