U Varaždinu se okupilo više od 200 radnika, šegrta, građana i seljaka...
16.4.1933. Rođen je u Gospiću Milan
Braco Babić, fotoreporter, filmski i televizijski
snimatelj. Maturirao je gimnaziju u Varaždinu i od 1961. godine
radio je kao fotoreporter u “Varaždinskim vijestima”. Od 1964.
godine snimao je televizijske priloge za Televiziju Zagreb u
kojoj je dobio stalno zaposlenje 1968.godine. Milan Braco Babić
bio je prvi profesionalni televizijski djelatnik iz
sjeverozapadne Hrvatske snimajući svakodnevne događaje iz
varaždinskog, čakovečkog i koprivničkog kraja. Zajedno s
novinarom Antunom Golobom i tonskim snimateljem Antunom Čavlekom
– Čonom stvorio je televizijsku arhivu snimaka neprocjenjive
vrijednosti. Bio je vrhunski profesionalac, omiljen među kolegama
novinarima, mentor mladim snimateljima, dobar čovjek. Milan Braco
Babić umro je u Varaždinu 14. studenoga 2012. godine.
16.4.1903. U Varaždinu su održane prve
velike demonstracije protiv dvadesetogodišnje vladavine
bana Dragutina Khuena Hedervaryja, koji je imao potporu velikog
župana Varaždinske županije Radoslava Rubida. Povod za početak
demonstracija bio je postavljanje mađarskih natpisa na palači
Prometne uprave državnih željeznica u Zagrebu i mađarske zastave
na željezničkom kolodvoru u Zaprešiću. U Varaždinu se okupilo
više od 200 radnika, šegrta, građana i seljaka iz obližnjih sela
Trnovca, Zbelave, Jalkovca. Uz povike “Dolje Hedervary!”, “Abzug
ubido!”, “Dolje mađaroni!”, demonstranti su razbijali prozore na
javnim zgradama, kolodvoru i kućama istaknutih gradskih mađarona.
Dio demonstranata je uhićen, privremeno je obustavljena nastava u
šegrtskoj školi, uveden je policijski sat. Ipak, već 20. travnja
ponovno se demonstriralo pa su vlasti pozvale u pomoć vojsku i
tada je uhićeno, a kasnije osuđeno 26 seljaka.
16.4.1872. U Varaždinu je umro veletrgovac
Samuel Leitner. Bio je ugledan građanin,
predsjednik varaždinske židovske općine, među najzaslužnijim za
gradnju nove sinagoge nasuprot gradskog parka. Kao dobrotvor
istakao se u radu društva Varaždinska dobročinstva složnost.
Vodio je veletrgovinu vinom i trgovao po cijeloj Austro-ugarskoj
monarhiji. U Varaždinu je posjedovao više kuća te na
Varaždinbregu vinograde. Imao je petoricu sinova koji su svojim
javnim djelovanjem također stekli veliki ugled u gradu.
16.4.1854. U Varaždinu je umro Matija
Jeremitz, graditelj orgulja. Rođen je 1779.godine, nakon
što je izučio stolarski zanat počeo je raditi kao orguljaški
majstor. Gradio je i popravljao orgulje u crkvama u Knegincu,
Gornjoj Rijeci, Vukovoju, Dropkovcu, Krapini, izradio je
dispozicije za orgulje u Lupoglavu i Posavskim Bregima. Bio je
jedan od najtraženijih varaždinskih majstora orgulja.
16.4.1730. U Lepoglavi je umro Ivan
Krištolovec, pavlin, književnik. Rodio se u Varaždinu
1658. godine. Bio je general pavlina u Hrvatskoj, predavač
teologije u lepoglavskom učilištu. Godine 1718. u Beču je objavio
knjigu “Život svete Marte i Magdalene”, a na hrvatski je preveo
djelo Tomasa Kempisa “Od nasleduvanja Kristustuševoga knjige
četiri”.