Gradnja gimnazijske zgrade trajala je tri godine i dovršena je 1870. godine...
5.5.1776. U Varaždinu je od tuberkuloze pluća
umro grof Franjo Patačić i sahranjen je u
obiteljskoj grobnici kraj oltara svete Marije u Franjevačkoj
crkvi. Franjo Patačić pripadnik je stare hrvatske plemićke
obitelji Patačić koja je imala posjede u Varaždinskoj,
Križevačkoj i Zagrebačkoj županiji. Svoje bogatstvo grof Franjo
Patačić povećao je ženidbom s Katarinom Keglević s kojom je imao
osmero djece. Njihov dom bio je središte društvenog života u
Varaždinu gdje su priređivali zabave, plesove, gozbe. Katarina
Patačić pisala je pjesme, a njezin suprug Franjo bio je ljubitelj
glazbe i kazališta pa je od grada kupio zemljište u želji da
sagradi na današnjem Stančićevom trgu kazališnu zgradu. Godine
1764. Franjo Patačić sagradio je na Franjevačkom trgu dvokatnu
palača, jednu od najljepših evropskih palača u stilu rokokoa. Za
gradnju kazališta ponestalo mu je novaca.
5.5.1835. Varaždinsku gimnaziju
utemeljili su 1636. godine isusovci koji su na poziv gradskog
magistrata došli u Varaždin. Nakon ukinuća isusovačkog reda 1773.
godine, gimnaziju su preuzeli pavlini, a od 5. svibnja 1835.
dekretom Ferdinanda V. gimnaziju vode franjevci provincije sv.
Ladislava. Od 1852. gimnaziju u Varaždinu preuzimaju
svjetovnjaci.
5.5.1837. U 54. godini u Varaždinu je umro
Vinko Dankh, zidarski majstor. Bio je jedan od
najznačajnijih graditelja u gradu, imao je 40 pomoćnika i 2
naučnika, sagradio je brojne obiteljske kuće, radio je na obnovi
i pregradnji Zakmardijeve palače. U više navrata Vinko Dankh
biran je za cehmeštra varaždinskog ceha zidara, klesara i tesara.
5.5.1867. Uz puščane plotune i topovske salve,
uz nazočnost brojnog građanstva i uglednika, prebendar crkve
svetog Vida Josip Zadravec, 5. je svibnja 1867.
godine položio kamen temeljac za novu zgradu gimnazije u
Varaždinu. Uz kamen temeljac stavljena je “spomenica” ispisana na
magarećoj koži s potpisima gradskih zastupnika te deset
primjeraka raznog novca, od dukata, škuda, novčića i forinti te
primjerak meksičkog novca. Gradnja gimnazijske zgrade, pod
vodstvom bečkog graditelja Vilima Weinera, trajala je tri godine
i dovršena je 1870. godine kada je ujesen počela nastava.
5.5.1894. U Beču je u 67. godini umro
Matija Bauer, veletrgovac vinom i drvom, jedan
od najbogatijih Varaždinaca u 19. stoljeću. Prvi je iz Hrvatske u
Francusku izvozio hrastovo drvo za izradu bačava, za zasluge u
drvnoj industriji dobio je odlikovanje u Zagrebu, Parizu i
Londonu, a na svjetskoj izložbi 1873. godine u Beču primio je
posebnu kolajnu. Na svojem vinogradarskom posjedu, na najvišem
vrhu Banščine, Matija Bauer dao je 1872. godine sagraditi dvorac
u švicarsko – alpskom stilu poznat pod imenom “Vila Bauer”. Oko
dvorca uređen je park s velikim ružičnjakom o kojem se brinuo
posebni vrtlar. Bauer je bio veliki dobrotvor koji je pomagao
varaždinska humanitarna društva, a za vatrogasno društvo i
siromašne Varaždince oporučno je ostavio 60 000 forinti.
Proglašen je počasnim građaninom Varaždina.