Nečinjenje političkih elita i nebriga za zemlju u kojoj iseljavanje mladih ljudi iz godine u godinu raste, na što kontinuirano, uz demografe, upozorava i predsjednica, i u kojoj više ljudi umire nego što ih se rađa dovelo je do toga da u Hrvatskoj izumiru sve županije i 90% gradova i općina!
Piše to Večernji list u svojoj velikoj demografskoj analizi.
Od ukupno 556 gradova i općina u samo 50 hrvatskih gradova i općina u posljednjih šest godina bilo je više rođenih nego umrlih, a najveći broj gradova i općina u kojima se više ljudi rađa nego što ih umire nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Zagrebačkoj i Međimurskoj županiji.
Do tih podataka došao je demograf prof. dr. Nenad Pokos koji je za Večernji list analizirao podatke Državnog zavoda za statistiku od 2011. do kraja 2016.
Gradovi i općine u kojima za razliku od ostatka zemlje buja život uglavnom se nalaze u okolici najvećih gradova ili u turistički razvijenim priobalnim područjima. Oni su pokazatelj da može i mora postojati drugačija Hrvatska, privlačna za život obiteljima s djecom, koja mladima daje perspektivu i posao i ne tjera ih da spakiraju kofere i odu.
U okolici velikih gradova danas je više rođenih nego umrlih, tumači Pokos, jer se mlađi stanovnici doseljavaju zbog mogućnosti lakšeg zapošljavanja, ali i zbog nižih cijena zemljišta te nižih troškova života nego u većem gradu.
Od županija najbolje stoje Međimurska, Grad Zagreb te dalmatinske županije.
Ni Zagreb od 2011. do 2016. nije prema Pokosovoj analizi imao pozitivan prirodni prirast iako, za razliku od Splita, puno više ulaže u djecu. No Zagreb ipak demografski dobro stoji i nakon Međimurske županije na drugom je mjestu po vitalnom indeksu (broj živorođenih na 100 umrlih).
Posljednjih šest godina na 100 umrlih u Zagrebu je bilo 97,8 živorođenih, izračunao je Pokos. Lani je, primjerice, u Zagrebu rođeno 8120 djece, a umrlo je 8528 ljudi.
U Međimurskoj županiji koja od svih županija ima najbolji vitalni indeks (99,2 živorođena na 100 umrlih) pozitivan prirodni prirast imaju općine Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Pribislavec u kojima, kaže Pokos, živi relativno velik broj Roma koji su velikim dijelom utjecali i na pozitivan prirodni prirast gradova Čakovca i Murskog Središća, ali i općine Petrijanec u Varaždinskoj županiji.
No cijela Varaždinska županija ne stoji najbolje, vitalni indeks joj je tek 69,3 (69 živorođenih na 100 umrlih). Postoje i županije s lošijim rezultatom, no to je slaba utjeha.
Čakovec je, piše Večernji list, poznat kao grad kvalitetnih vrtića i dobrog obrazovanja za djecu, a i Mursko Središće izdvaja značajna sredstva za djecu, od sufinanciranja vrtića, sufinanciranje izleta i maturalnih putovanja do besplatnih udžbenika i bilježnica.
U ovom desetljeću Hrvatska se suočava s dosad nezabilježenim prirodnim padom stanovništva pa je, kaže Pokos, od 2011. do 2016. zabilježeno 72.188 više umrlih nego rođenih što je posljedica dugotrajnog smanjenja nataliteta, nekoliko jakih iseljeničkih valova i intenzivnog procesa starenja.
Kad se tome pridoda da je prema procjenama demografa Hrvatska zbog iseljavanja izgubila od 2011. do 2016. oko 200.000 ljudi, stanje je alarmantno.
