Afrička svinjska kuga (ASK) je virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja. Nije opasna za ljude i druge životinje...
Uzorci krvi bolesnih svinja i uzorci organa uginulih
svinja uzetih s dva objekta na području Posavskih Podgajaca
pokazali su da se u Hrvatskoj pojavila afrička svinjska
kuga, potvrdio je jučer Hrvatski veterinarski institut. Prema
navodima Ministarstva poljoprivrede svinje su iz dva manja
objekta na kojima su se svinje držale na otvorenom.
“Veterinarska inspekcija DIRH-a, prilikom postavljanja sumnje
naredila je preliminarne mjere kontrole i to zabranu
premještanja svinja, obaveznu primjenu dezinfekcije i
korištenje zaštitne opreme. U tijeku je određivanje mjera
kontrole, uključujući usmrćivanje preostalih svinja na objektu,
određivanje zona ograničenja, prikupljanja epidemioloških
informacija te utvrđivanje kontaktnih objekata i mogućeg širenja
bolesti na druge lokacije”, navodi se u priopćenju ministarstva.
Prijavljene još dvije sumnje na afričku svinjsku kugu i to na
objektima iz Gunje i Rajevog Sela. Prema podacima
Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, afrička svinjska kuga
trenutno je glavno pitanje zdravlja životinja te da je njeno
iskorjenjivanje pitanje visokog prioriteta za Europsku uniju u
kojoj se prvi put pojavila 2014.
Afrička svinjska kuga (ASK) je virusna zarazna bolest domaćih i
divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske
groznice, a smrtnost može doseći i 100%. Bolest nije opasna
za ljude i druge životinje, već isključivo za domaće i divlje
svinje. Uzročnik bolesti je DNA virus s ovojnicom koji spada u
rod Asfivirusa iz porodice Asfarviridae. Divlje svinje
su glavni izvor zaraze za domaće svinje, a virus je izrazito
otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu
na zaraženom području.
Do danas nije razvijeno cjepivo protiv ASK te nema drugog načina
iskorjenjivanja, osim strogih mjera kontrole, uključujući
usmrćivanje domaćih svinja na zaraženim gospodarstvima. “Osim
usmrćivanja svinja na zaraženim gospodarstvima, određuju se
zaražene i ugrožene zone te rizične zone ovisno o epidemiološkoj
situaciji, u kojima se uspostavljaju vrlo rigorozne mjere poput
zabrane kretanja ljudi u zaraženu zonu u slučaju pojave bolesti u
divljih svinja, zabrane prometa životinja i proizvoda
životinjskog podrijetla, naređuju se vrlo stroge biosigurnosne
mjere, čišćenje i dezinfekcija vozila, opreme, pribora i dr.”,
dodaju u Upravi za veterinarstvo.