Znanstvenik, jezikoslovac, slavist, redovni član akademije.
6.7.1838. U Varaždinu je
rođen Vatroslav Jagić, znanstvenik, jezikoslovac, jedan od
najuglednijih svjetskih slavista. U rodnom gradu završio je tri
razreda gimnazije, školovanje je nastavio u Zagrebu gdje je
maturirao. Klasičnu filologiju i slavistiku diplomirao je u Beču,
a 1860. godine zaposlio se u zagrebačkoj gimnaziji. Kao mlad
profesor znanstvenik stekao je ugled pa je s 28 godina izabran za
redovnog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti
utemeljene u Zagrebu 1866. godine. Bio je i prvi tajnik
akademije. Zbog sukoba s vlastima dobio je otkaz na profesorskom
mjestu u Zagrebu, nakon čega se odaziva pozivu iz Odese da bude
na tamošnjem sveučilištu profesor komparativne lingvistike. Jagić
je u Odesi ostao do 1874. godine, kada odlazi za profesora
sveučilišta u Berlinu, gdje počinje izdavati znanstveni časopis
“Arhiv für slavische filologie”. Do 1920. godine tiskano je 37
brojeva toga časopisa. Poslije Berlina Vatroslav Jagić radi kao
sveučilišni profesor u Petrogradu, a 1886. godine dolazi na bečko
sveučilište i tu ostaje do smrti 5. kolovoza 1923. godine.
Svjetsku slavu stekao je proučavanjem slavenskih jezika o čemu je
objavio više od 600 znanstvenih radova.
6.7.1942. U Novom Marofu rođen
je Branko Ostrički, dugogodišnji glavni urednik i direktor
Radio Varaždina. Gimnaziju i Višu ekonomsku školu završio je u
Varaždinu. Već od mladih dana svoj je posao u novinarstvu počeo u
Radio-informativnoj i novinskoj ustanovi “Varteks” kao novinar u
redakciji “Varteksove” stranice u “Vjesniku” i redakciji Radio
Varaždina te je uređivao “Vjesnik trgovačke mreže Varteksa”,
“Interni bilten” i vodio sve emisije radija. U vremenu od
prosinca 1975. do rujna 1976. privremeno je radio kao dopisnik
“Radničkih novina”, tadašnjeg glasila Saveza samostalnih
sindikata Hrvatske iz Varaždina, a nakon što je organizirao rad
dopisništva, vratio se u Radio Varaždin. Od početka 1977. obnašao
je dužnost glavnog i odgovornog urednika Radio Varaždina,
osmislio emisije informativnog, dokumentarnog, zabavnog i
dramskog programa, a i većinu emisija glazbenog programa te
uspostavio suradnju Radio Varaždina koji je postao dopisništvom
I. i II. programa Hrvatskog radija Zagreb, kao i programsku
suradnju s HR Radio Sljemenom te desetak drugih radiopostaja u
Hrvatskoj i inozemstvu. U vrijeme Domovinskog rata organizirao je
i neposredno rukovodio velikom akcijom prikupljanja pomoći za
varaždinske postrojbe na pakračkom području. Kao mentor osposobio
je velik broj mladih varaždinskih novinara. Od 1996. godine pa do
nekoliko mjeseci prije umirovljenja 31. prosinca 2008. obavljao
je dužnost direktora i glavnog i odgovornog urednika te
županijske radio-postaje. Bio je i predsjednik Hrvatske udruge
radija i novina (HURIN). Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja,
od kojih izdvajamo nagradu za životno djelo HURIN-a, te Spomenicu
domovinske zahvalnosti kojom ga je 1997. godine, povodom Dana
državnosti, odlikovao Predsjednik Republike Hrvatske, dr. Franjo
Tuđman. Ostrički je bio zaljubljenik u prirodu, bavio se
ribolovom, bio član ribolovnog društva, sudjelovao u radu
kinološkog društva, a kao lovac i lovačkih društava “Zelendvor” i
“Fazan”. Do travnja 2016. godine obnašao je dužnost predsjednika
Lovačke udruge “Fazan”. Branko Ostrički umro je nakon kratke i
teške bolesti 22. kolovoza 2016. u dobi od 74 godine.
*** Sve do 19. stoljeća i rušenja
srednjovjekovnih bedema oko grada, varaždinske ulice bile su
neuredne, pune smeća i svakovrsnih otpadaka koje su građani
bacali iz svojih dvorišta i vrtova. Pred pojedinim kućama bile su
i zahodske jame, što je stalno prijetilo zarazama. U gradu je
ulice čistio samo jedan čistač, kojemu je gradsko poglavarstvo
dalo na korištenje kuću, besplatni ogrjev, konja, kola i
bačvu. Smeće, uginule životinje, otpatke s dvorišta i vrtova
čistač je odvozio izvan zidina grada. Od 1753. godine živoderske
poslove obavljao je sluga gradskog krvnika, a za nagradu je imao
besplatan stan i vrt. Stanje sa čistoćom u gradu popravilo se
nakon rušenja gradskih bedema i spajanja unutarnje varoši s
predgrađima.