Nažalost, izgorjela je u velikom požaru 1648. godine...
21.9.1991. Zbog pregovora koji
su vođeni o predaji komande 32. korpusa
Jugoslavenske armije i vojarne “Kalnički partizani” u Varaždinu
nije dolazilo do oružanih borbi. Odredi narodne zaštite,
policajci i pripadnici Zbora narodne garde držali su u obruču
Jugoslavensku armiju u vojarni “Kalnički partizani” i komandu
garnizona. Neprijatelju je postavljen ultimatum: ukoliko se ne
predaju – u nedjelju ujutro 22. rujna, počet će opći napad do
uništenja komande i vojarne.
21. i 22.9.1905. U Biškupcu i u natkritom
prostoru dvorišta Patačićeve palače na Kapucinskom trgu u
Varaždinu održana je 21. i 22. rujna 1905.
godine velika izložba stoke koju je
otvorio hrvatski ban grof Teodor Pejačević. Na biškupečkom
sajmištu izloženo je 360 konja, a na Kapucinskom trgu oko 400
goveda i svinja uzgajivača iz varaždinskog kraja. Najuspješnijim
izlagačima dodijeljene su nagrade, najveće priznanje – kolajnu i
«priznanicu» primio je varaždinski veleposjednik Antun Kusi –
čija je tri rasna bika Vlada odmah otkupila – te uzgajivači
Marija Pongračić i Vjekoslav Lajtner. Novčane nagrade primilo je
osam izlagača.
21.9.1888. U Varaždinu je u 70. godini
umro Ivan Hortig, pekarski majstor,
dugogodišnji gradski zastupnik. Kao ugledan građanin bio je
zapovjednik Građanske čete – «purgara» – koju dužnost je obavljao
punih 25 godina. Za uspješno zapovjedanje Građanskom četom kralj
Franjo Josip Prvi dodijelio mu je naslov «major». Ivan Hortig bio
je poznat po svojoj gostoljubivosti koja ga je pod starost dovela
do osiromašenja.
21.9.1637. Gimnazija u
Varaždinu počela je raditi u novom prostoru,
drvenoj kući koju je za školu darovao grof Gašpar Drašković.
Varaždinsku su gimnaziju 1636. godine utemeljili isusovci koji su
došli u grad radi suzbijanja protenstatizma. Prvih godina
gimnaziju je pohađalo oko 250 učenika. Drvena gimnazijska kuća
izgorjela je u požaru 1648. godine pa je na njenom mjestu
sagrađena zidana jednokatnica. Danas se u toj zgradi nalaze uredi
Varaždinske biskupije.