Rekorde obaraju i globalne cijene maslinovog ulja koje su u rujnu skočile na 8.900 dolara po toni.
Cijene maslinovog ulja nastavljaju obarati rekorde, piše
Net.hr.
Uslijed ekstremnih suša, cijena maslinovog ulja u španjolskoj
Andaluziji je u rujnu skočila na 8,45 eura po kilogramu, što je
111 posto više u odnosu na prošlu godinu i osjetno više u odnosu
na travanjsku cijenu u zemlji, od 5,4 eura po kilogramu.
Proizvodnja maslinovog ulja u Španjolskoj se prepolovila. Umjesto
uobičajenih 1,3 do 1,5 milijuna tona zemlja je ove godine
proizvela svega 610.000 tona, prenosi tportal.
Pad proizvodnje zabilježen je i u Grčkoj te Italiji, iz istih
razloga.
Rekorde obaraju i globalne cijene maslinovog ulja koje su u rujnu
skočile na 8.900 dolara po toni.
“Hrvatsko maslinovo ulje je kategorija za sebe”, kaže za
Net.hr Srećko Gross, predsjednik udruge Zagrebački
maslinarski institut. “Mi, srećom, nemamo pogon za preradu,
rafiniranje maslinovog ulja iz komine. Zato su hrvatska ulja u
pravilu sva vrhunska”, dodaje.
A vrhunska kvaliteta znači i najvišu cijenu pa dok cijene
maslinovog ulja globalno divljaju, one hrvatske su standardno
iznad njih.
Stotinu kilograma hrvatskog maslinovog ulja u kolovozu je tako
koštalo 1049 eura, u odnosu na 616 eura u Portugalu, 775 eura u
Španjolskoj, 763 eura u Grčkoj te 895 eura u Italiji.
Skuplje je to za 36,5 posto u odnosu na kolovoz prošle godine,
kada je ista količina maslinovog ulja u Hrvatskoj koštala 768
eura.
Na cijenu utječe činjenica da je Hrvatska mali proizvođač. Naših
otprilike četiri tisuće tona ulja godišnje ne može usporediti s
količinama proizvedenim u Španjolskoj i drugim zemljama
Mediterana.
Nakon ovogodišnje berbe u listopadu, brojka bi mogla biti i
manja.
“U proljeće je u nekim krajevima Istre bilo i mraza, a nakon toga
je došla previsoka temperatura pa se maslina nije uspjela u
potpunosti oploditi. Prinosi će na dosta površina biti značajno
manji, oko 20-ak posto”, kaže Gross.
Utjecat će to, dodaje, na cijenu pa se tako i Hrvati moraju
pripremiti da će, osim uvoznog, skuplje plaćati i domaće
maslinovo ulje.
Nestašice ipak neće biti.
“Nestašice se ne bojimo, ali treba računati da naša ulja mogu
kupovati ljudi koji znaju što su ulja i oni koji lakše mogu
platiti tu, pa i duplo višu, cijenu od uvoznog ulja koje ja
nikako ne bih preporučio za humanu upotrebu”, kaže Gross. “Naša
ulja su dobivena mukotrpnim radom i sva proizvodnja ovisi o
vremenskim uvjetima, suši, gdje je rezultat neizvjestan. Ovo što
naveliko rade Talijani, sada vidim i Albanci, a pretpostavljam i
Španjolci, iz komine ekstrahiraju pomoću organskih otapala i
miješaju to ulje s ekstra djevičanskim – to je prevara i zato
može koštati malo”, dodaje.
Pojašnjava i da u takvim uljima može zaostati pokoja molekula
heksana, spoja koji je dokazano kancerogen.
“I što vam vrijedi vrlo jeftino ulje kad unutra imate pet ili 55
molekula koje su okidač za nastajanje raka u organizmu? A sve je
deklarirano po labavim EU propisima, nepovoljnima za nas u
Hrvatskoj, jer ne isključuju takve igrače s tržišta”, upozorava
Gross.
Iz tog razloga, Maslinarski insitut uveo je, kaže, pravilo da se
ulje isporučuje isključivo u staklenim bocama sa zatvaračima kroz
koje se ne može dodavati drugo ulje.
“To je bitno jer se recimo u ugostiteljstvu dogodi da kupe
vrhunsko ulje i kad ga potroše, u boce nalijevaju ulje
neprovjerene kvalitete”, pojašnjava.
Zanimao nas je odgovor i na vječnu dilemu: Termička obrada
maslinovog ulja – da ili ne?
“Tu ima raznih tumačenja, ali jedno je fizika i činjenice”, kaže
Gross.
“Maslinovo ulje je korisno iz tri razloga: Ima više masnih
kiselina i one se ne mijenjaju tijekom grijanja ili hlađenja
ulja. Drugo je sadržaj A i E vitamina topivih u ulju – oni se
razrade ako nešto pržite na ulju. Treće su termostabilni
polifenoli – oni se isto neće razgraditi ako pržimo ili kuhamo na
maslinovom ulju. Dakle, jedino ćemo smanjiti vitamine, a ove
druge dvije korisne komponente će ostati. Maslinovo ulje nije
samo za salatu”, zaključuje naš sugovornik, piše
Net.hr.