Mjerenja su pokazala da se radi o najdubljoj jami u Varaždinskoj županiji koja seže 30,6 metra pod zemlju.
U Varaždinskoj županiji nalaze se 94 špilje, jame i drugi
podzemni oblici, no to nije konačan broj jer se i dalje otkrivaju
novi. Baš prije mjesec dana otkriven je posljednji 94. objekt, a
riječ je o jami na Ravnoj gori kod Goranca.
Mjerenja su pokazala da se radi o najdubljoj jami u Varaždinskoj
županiji koja seže 30,6 metra pod zemlju. Otkrili su je članovi
Speleološke udruge “Kraševski zviri” iz Ivanca, koji su joj
odlučili nadjenuti jednostavan naziv – Gliboka jama.
Izneseno je to na predavanju “Špilje i jame – podzemno bogatstvo
Varaždinske županije” koje je povodom Međunarodnog dana
georaznolikosti u četvrtak u Županijskoj palači organizirala
Javna ustanova Priroda Varaždinske županije u suradnji s udrugom
“Kraševski zviri”. JU Priroda je zajedno s udrugom, jedinoj u
županiji koja se bavi speleoškim istraživanjima i aktivnostima,
izdala i predstavila brošuru “Špilje i jame – podzemno bogatstvo
Varaždinske županije”.
– Najvažnije informacije o našem podzemnom bogatstvu pokušali smo
sažeti o ovoj skromnoj publikaciji, u kojoj je posebno naglašeno
da svi speleološki objekti uživaju određeni vid zaštite na
temelju Zakona o zaštiti prirodi. Najpoznatije su špilja Vindija
i Mačkova špilja, zaštićene kao paleontološki spomenici prirode,
a ujedno i kao kulturna dobra zbog svojeg iznimnog arheološkog
značaja. Tri objekta, Cerjanska špilja, Zdenec
pri Ciglaru i Špilja pod Špicom uključene su u europsku
ekološku mrežu Natura 2000, a važne su
zbog očuvanja specifičnih podzemnih staništa
i specijaliziranih ili endemičnih vrsta koje su prilagođene
posebnim uvjetima života u podzemlju – istaknula je Sanja Kopjar,
ravnateljica JU Priroda Varaždinske županije.
Županija je svjesna vrijednosti svojeg prirodnog bogatstva i
potrebe da ga očuva, napomenula je zamjenica župana Silvija
Zagorec.
– Izniman segment našeg prirodnog bogatstva čini georaznolikost,
za koju možemo reći da je “tihi” partner bioraznolikosti.
Georaznolikost oku možda nije vidljiva, ali je bitna jer
speleološki objekti predstavljaju izravan doticaj s podzemnom
vodom. Na području Ravne gore, Ivanščice, Kalnika i
Varaždinsko-topličkog gorja imamo 94 dosad poznate špilje i jame,
a treba naglasiti da se 50 posto svih speleoloških objekata
sjevernog dijela Hrvatske nalazi na Ravnoj gori. Posebno treba
pohvaliti rad udruge “Kraševski zviri”, koja više od 10 godina
intenzivno provodi istraživanja, monitoring te brinu o našim
špiljama i jamama organiziranjem akcija čišćenja. Zahvaljujem i
našoj Javnoj ustanovi Priroda koji su izdali brošuru o našem
podzemnom bogatstvu kako bismo svi zajedno osvijestili važnost
očuvanja georaznolikosti naše županije – rekla je zamjenica
Zagorec.
Špiljski biseri, stalaktiti, stalagmiti ili kaskade ne nalaze se
samo u priobalju koje je tipično krško područje, nego i na
sjeveru Hrvatske, gdje također nalazimo krš, napomenula je
predsjednica udruge “Kraševski zviri” Valentina Kraš.
– Za nastanak špilja i jama nužna su tri uvjeta, topive stijene,
pukotinska poroznost i prisustvo vode. Na samom vrhu planinskih
masiva naše županije nalazi se izdvojeni, osamljeni krš i to u
karbonatnim stijenama koje su izolirane u nepropusnoj okolini.
Iako karbonatne stijene zauzimaju svega 14 kvadratnih kilometara
ili 1,2 posto teritorija županije, u njima je razvijen značajan
broj površinskih i podzemnih oblika. Nažalost, njih 23 posto je
onečišćeno različitim vrstama otpada. Članovi naše udruge, koji
su volonteri, očistili su devet objekata, još dva djelomično.
Važno je da svi postanemo svjesni činjenice da je nužno
zaustaviti bacanje otpada u podzemlje jer se svako onečišćenje
prenosi dalje u podzemne vode – istaknula je Valentina Kraš.
Osim akcija čišćenja, članovi udruge neprestano istražuju.
Zanimljivo je da su najdublju jamu u Varaždinskoj županiji,
rekorderku visine desetokatnice, krajem kolovoza otkrili zbog
“puhanja”.
– Moji kolege su na Ravnoj gori naišli na pukotinu u zemlji kroz
koju je strujao zrak, pa smo mali ulaz počeli proširivati, što se
itekako isplatilo jer se na kraju pokazalo da je jama duboka 30,6
metara. Prije njezinog otkrića rekorderka je bila Voska Luknja
dubine 22 metra, koja se nalazi na području Ivanščice – ispričala
je Valentina Kraš.
Iz udruge sve zainteresirane za speleologiju pozivaju da im se
pridruže. – U proljeće ćemo organizirati novu speleološku školu
putem kojem polaznici stječu osnovna znanja o podzemnim
objektima, prije svega o tome kako se ulazi u objekt, posebno ako
je vertikalan – navela je predsjednica udruge “Kraševski zviri”,
kojoj se na predavanju pridružio kolega u “punoj spremi”, sa svom
speleološkom opremom.
Premijerno je prikazan i video-materijal s ovogodišnje
speleološke škole.