Možda na prvu ovakvi rezultati djeluju iznenađujuće, no postoji objašnjenje.
Analiza kemijskog sastava vode u rijeci Plitvici
pokazala je da je ona u boljem stanju nego prije 35 godina! Mnoge
će to iznenaditi, no izv. prof. dr. sc. Lovorka Gotal
Dmitrović, sa Sveučilišta Sjever, koja
je te podatke iznijela na nedavnom obilježavanju
Međunarodnog dana rijeke Drave, ima objašnjenje
za takve pokazatelje. Glavni razlog je sljedeći: prije 35 godina
u gornjem toku Plitvice nije bilo izgrađenog kanalizacijskog
sustava i to se dobro vidi u podacima.
Podaci iz 1988. potječu zapravo s tadašnjeg međuškolskog
natjecanja na kojem je Gotal Dmitrović nastupila u timu s jednom
kolegicom. Danas, 35 godina kasnije, na istim točkama duž
Plitvice, njih 14, napravljena su nova uzorkovanja i nove
analize.
Uzorkovanja su rađena na sljedećim mjestima: 1 –
Peščenica Vinička (izvor Plitvice), 2 –
Plitvica Voćanska, 3 – Ladanje
Donje, 4 – Korenjak, 5 –
Druškovec, 6 – Greda, 7 –
Cerje Tužno, 8 – Vidovec, 9 –
Jalkovec, 10 – Varaždin, 11 –
Kneginec Donji, 12 – Kelemen,
13 – Jalžabet, 14 – Zamlaka
(ušće Plitvice).
– Zahvaljujem se mr.sc. Leonardu Sekovaniću,
Voditelju službe za podršku pripremi i provedbi EU projekata, VGO
za Muru i gornju Dravu, Hrvatskih voda, što je pronašao sva
mjesta na kojima smo tada radili uzorkovanje te se zahvaljujem
Ivani Boltižar, voditeljici djelatnosti
zdravstvene ekologije Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske
županije, na provedenoj analizi – rekla je tom
prilikom Gotal Dmitrović.
Podsjetila je da je Plitvica, kao desni pritok Drave, posebna po
tome što joj je cijeli tok, od izvora do ušća, na području
Varaždinske županije.
– Stari Varaždinci pamte ovu rijeku i po tome što se na nju išlo
na kupanje tijekom ljeta – osvrnula se na prošla vremena Gotal
Dmitrović.
Što su pokazala ispitivanja? Serija grafova ukazuje na zaključak
da je stanje Plitvice danas bolje nego tada. Parametri koji su
ispitivani su kiselost vode (pH-vrijednost), saturacija,
otopljeni kisik, amonijev ion, nitriti, kemijska potrošnja kisika
(KPK), biokemijska potrošnja kisika kroz 5 dana (BPK5), ukupni
suhi ostatak, filtrirani i sagoriv suhi ostatak.
Jedan od bitnih parametara je amonijev ion.
– Rezultati za amonijev ion iz 1988. bili su puno lošiji nego
danas. To je zbog toga što sva ova mjesta koja su gornji tok u to
vrijeme nisu imala kanalizacijski sustav. Otpadne vode iz
kućanstava uglavnom su se ispuštale u rijeku. Točka 11 je
Varaždin i tu je primjetno veliko poboljšanje – objasnila je
Gotal Dmitrović.
Kemijska potrošnja kisika pokazuje količinu kisika potrebnu za
oksidaciju onečišćanja, organskih i anorganskih. Vidljivo je
poboljšanje u 2023. godini u odnosu prema 1988.
Još jedan važan podatak je ukupni suhi ostatak. To je ono
što ostaje nakon filitriranja. Rezultati pokazuju da su u gornjem
toku rezultati podjednaki, kasnije niz tok se suhi ostatak
smanjuje.
Sagoriv suhi ostatak odnosni se na tvari koje su uglavnom
organskog porijekla te su stoga sagorive, za razliku od minerala.
I tu se vidi da je situacija danas bolja nego 1988. godine.
– Svi podaci pokazuju da je rijeka Plitvica u puno boljem stanuju
nego što je bila 1988. godine. Sva poljoprivreda i industrija,
sve ono čega se bojimo da bi moglo uzrokovati nekakva
onečišćenja, vidimo da pažljvim gospodarenjem otpadnim vodama
može se spriječiti onečišćenje rijeka – zaključila je izv. prof.
dr. sc. Lovorka Gotal Dmitrović.