Pronađena je i dosad nepoznata vrsta za ovo područje, grimizna plosnatica...
U šumama uz rijeku Dravu u Varaždinskoj županiji živi 100 vrsta
kukaca iz skupine saproksilnih kornjaša, među kojima su
najvažniji, a i najpoznatiji jelenak i hrastova strizibuba. No,
pronađena je i dosad nepoznata vrsta za ovo područje, grimizna
plosnatica.
Otkrila su to istraživanja provedena u
sklopu Interreg EU projekta “Riverside”, a za koja je
Javna ustanova Priroda Varaždinske županije angažirala strukovnu
udrugu Hyla.
Odlične vijesti iznesene su danas na edukativnom predavanju koje
je u Županijskoj palači organizirala JU Priroda Varaždinske
županije, a koje su održali viši stručni suradnici udruge Hyla
Ana Štih Koren i Boris Lauš.
Iskusni biolozi su, osim kornjaša, istraživali i vretenca,
najbrže letače u svijetu kukaca koji su na Zemlji bili prisutni
još u doba dinosaura.
– U Varaždinskoj županiji je uz Dravu zabilježeno ukupno 38 vrsta
vretenaca, odnosno gotovo 40 posto vrsta koje žive u Hrvatskoj,
što su također odlične vijesti jer ukazuju da su vlažna staništa
uz Dravu još uvijek dosta očuvana. Od toga je šest ugroženih
vrsta, pri čemu je otkriven i močvarni strijelac, jako ugrožena
vrsta koja živi na svega nekoliko lokacija u Hrvatskoj, a sada je
prvi put pronađena i u Varaždinskoj županiji – rekla je Ana
Štih Koren iz Hyle.
Istovremeno su predstavljene brošure “Vretenca uz rijeku Dravu” i
“Saproksilni kornjaši uz rijeku Dravu” koja su nastala kao
rezultat istraživanja provedenih 2021. godine, a
u kojima su predstavljene najznačajnije vrste iz te
dvije skupine kukaca, kao i zanimljivosti vezane uz njihov život.
– Možemo biti zadovoljni jer su ovakva detaljna istraživanja ovih
vrsta kukaca prvi put provedena na području Varaždinske županije,
a još je važnije što su pokazala prisutnost velikog broja vrsta
vretenaca i saproksilnih kornjaša. To ukazuje na još uvijek
veliku bioraznolikost područja uz rijeku Dravu. Brošure smo
izdali s ciljem da doprinesemo poznavanju ovih vrsta u javnosti i
da istaknemo važnost njihovog očuvanja. Posebno nam je drago što
je odaziv na predavanje bio velik, uz predškolce su ovdje bili i
srednjoškolci sa svojim mentorima. Smatramo da je izuzetno važno
djeci skrenuti pažnju da promatraju prirodu oko sebe, iz čega
mogu puno naučiti. Upravo je naš cilj bio ukazati svima nama da
ćemo, promatramo li još bolje prirodu oko sebe, uočiti i one
najmanje stanovnike, također važne za bioraznolikost – rekla je
Sanja Kopjar, ravnateljica JU Prirode.
Većina vrsta saproksilnih kornjaša je ugrožena, pa tako i
grimizna plosnatica, o kojoj se u Hrvatskoj jako malo zna.
– Riječ je o vrsti koja se u Hrvatskoj počela istraživati tek
prije 10-ak godina. Sada smo je našli na nekoliko lokaliteta uz
područje Drave u Varaždinskoj županiji. Podaci o toj i drugim
vrstama bili su odlični te su nam poslužili za izvještavanje o
stanju očuvanosti takvih vrsta u Europskoj uniji. Nažalost,
o saproksilnim kornjašima nemamo puno podataka, jer su
istraživanja tek u povojima, o čemu vam govori podatak da su
opsežniji podaci s kraja 19. stoljeća, tako da na tome moramo još
puno raditi – istaknuo je Boris Lauš iz udruge Hyla.
Pojasnio je da jelenak i drugi saproksilni kornjaši
žive u specifičnim mikrostaništima, potrebna su im mrtva i
umiruća drva. – Iako su takva stabla izrazito bogata životom i
važna za bioraznolikost, ljudima nisu ekonomski isplativa. Mrtva
stabla se automatski uklanjaju iz šuma jer zauzimaju prostor
zdravim stablima, pa su upravo zbog
toga saproksilni kornjaši danas ugroženi – rekao je
Lauš.
I dok su kornjaši slabo istraženi i puno vrsta još uvijek nema
hrvatsko ime, vretenca imaju vrlo slikovite hrvatske nazive,
jedne od najljepših u svijetu kukaca, među kojima su rogati
regoč, istočna vodendjevojčica, proljetni kraljević, veliki car i
modri kralj. No, treba istaknuti da su vretenca posebno važna
vrsta kukaca jer povezuju vodene i kopnene ekosustave.
– Odrasla vretenca žive na kopnu, dok njihove ličinke žive u
vodi. Jako su osjetljivi na kemijske promjene u sastavu vode.
Upravo zato je Europska komisija proglasila vretenca
bioindikatorskim organizmima, što znači da su oni pokazatelji
zdravlja i očuvanosti ekosustava. Kad ih vidimo, stanište je
zaista kvalitetno i očuvano, što možemo reći i za vlažna staništa
uz Dravu u Varaždinskoj županiji – navela je Ana
Štih Koren.