Kako se bliži istek razdoblja dvojnog iskazivanja cijena, javljaju se zahtjevi da se taj rok produlji do kraja iduće godine...
S posljednjim danom ove godine završit će dvojno iskazivanje
cijena u eurima i kunama, započeto u rujnu 2022.
godine kao dio prilagodbe ulasku Hrvatske u eurozonu, koji
se dogodio prvog dana ove godine. Dvojno iskazivanje cijena
predstavljeno je kao ključna mjera za zaštitu potrošača u
postupku uvođenja eura, piše
Net.hr.
Prema Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici
Hrvatskoj, obveza dvojnog iskazivanja cijena na snazi je u
razdoblju od četiri mjeseca prije uvođenja eura do godinu dana
nakon uvođenja eura, tijekom kojeg “poslovni subjekti i drugi
obveznici u svojim odnosima s potrošačima moraju iskazati cijenu
i druge novčane iskaze vrijednosti i u eurima i u kunama”.
Most: Potrošači zakinuti; Ministar: Imali su dovoljno vremena
No, kako se bliži istek tog razdoblja, javljaju se zahtjevi da se
rok za dvojno iskazivanje cijena produlji čak do kraja 2024.
godine. Stranka Most prošloga je tjedna u saborsku proceduru
uputila prijedlog izmjene Zakona o uvođenju eura kojim traži
takvo produljenje. Isto je zatražila i Hrvatska udruga za zaštitu
potrošača (HUZP). I jedni i drugi tvrde da je to potrebno zbog
građana, prvenstveno onih starije dobi, koji se još nisu posve
priviknuli na cijene u eurima. Drugo, što i Most i HUZP drže
ključnim argumentom za nastavak dvojnog iskazivanja cijena, jest
činjenica da je Hrvatska uvela euro u specifičnim i otežavajućim
okolnostima pod pritiskom visoke inflacije.
“Hrvatski potrošači u ovoj situaciji su zakinuti jer nitko nije
uvodio euro u trenutku ovakve inflacije. Za uvođenje eura morate
imati jednu od tri najniže stope inflacije u Europi, što mi nismo
ispoštovali, i u ovakvoj situaciji radikalne inflacije nitko do
sada nije uvodio novu valutu. A ta je situacija iskorištena na
način da su se cijene neopravdano dizale i mnogo prije samog
stupanja eura na snagu”, kazala je saborska
zastupnica Marija Selak Raspudić, obrazlažući zahtjev Mosta
za izmjenom Zakona o uvođenju eura.
U HUZP-u, pak, pozivajući se na iskustva potrošača smatraju da se
mnogi nisu navikli na nove cijene koje se zbog inflacije često
mijenjaju.
No, čini se da u Vladi i Ministarstvu financija nemaju namjeru
prigrliti prijedlog koji stiže s dvije strane. Ministar
financija Marko Primorac smatra da su te inicijative
neopravdane i da su potrošači imali dovoljno vremena upoznati se
s novom valutom. U konačnici, dvojno iskazivanje cijena trajat će
16 mjeseci što je, po ministrovim riječima, i dulje od roka koji
predviđa Europska komisija. Poručio je i da Hrvatska “ne odstupa
od dobrih praksi drugih zemalja koje su uvodile euro”.
Nijedna zemlja nije dvojno iskazivala cijene dulje od 18 mjeseci
A kakve su bile prakse nekih drugih zemalja koje su uvodile euro?
Euro je kao zajednička europska valuta uveden 1. siječnja 1999.
godine, ali tada kao tzv. knjižna valuta u 11 zemalja (Njemačka,
Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg,
Nizozemska, Portugal i Španjolska) kojima se 2001. godine
pridružila i Grčka. Fizičko uvođenje eura (puštanje u opticaj
novčanica i kovanica) nazvano i “velikim praskom”, dogodilo se
tri godine kasnije, prvog dana 2002. godine.
Nakon najvećeg proširenja EU-a, 2004. godine, kada su Uniji
pristupili Cipar, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska,
Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija, upravo je potonja, susjedna
nam Slovenija, prva uvela euro – 1. siječnja 2007. godine.
Slovenci su cijene u tolarima i eurima imali istaknute od 1.
ožujka 2006., a nakon fizičkog uvođenja nove valute, dvojno
iskazivanje cijena zadržano je još šest mjeseci.
Hrvatska prilagodba euru bila bi rekordno duga
Cipar i Malta u eurozonu su ušli 1. siječnja 2008. godine. I na
Malti je dvojno iskazivanje cijena trajalo još šest mjeseci nakon
uvođenja nove valute, a na Cipru još godinu dana – do 1. siječnja
2009. godine. A tog 1. siječnja 2009. u europodručje je ušla
Slovačka. I tamo je dvojno iskazivanje cijena ukupno trajalo 18
mjeseci – šest mjeseci prije i godinu dana nakon fizičkog
uvođenja zajedničke europske valute.
Slijedio je ulazak triju baltičkih država u eurozonu, ali ne
istodobno. Estonija je euro uvela prvog dana 2011. godine,
Latvija prvog dana 2014., a Litva prvog dana 2015. godine. Sve
tri države su nakon fizičkog uvođenja eura zadržale dvojno
iskazivanje cijena samo šest mjeseci. Nakon baltičkog trojca, u
eurozonu je ušla Hrvatska. A ako bi kojim slučajem Vlada
popustila pa prihvatila prijedlog(e) za produljenjem roka dvojnog
iskazivanja cijena, Hrvatska bi po tome bila rekorder
europodručja – sveukupno bi ta prilagodba trajala 28 mjeseci ili
dvije godine i četiri mjeseca.
Podsjetimo, u europodručju je 20 zemalja članica EU-a. Šest ih
još čeka ili oklijeva s tim (Bugarska, Češka, Mađarska, Poljska,
Rumunjska i Švedska), dok je Danska dogovorila izuzeće od
uvođenja jedinstvene valute.
‘Ministar sam kaže da ne zna kakve su cijene’
Predsjednica HUZP-a, Ana Knežević, kazala nam je da od svoga
zahtjeva ne odsutaju i da su na godišnjoj Skupštini udruge,
održanoj 12. listopada, jednoglasno usvojili zaključak da
Ministarstvu financija upute prijedlog za produženjem roka
dvojnog iskazivanja cijena. Pitali smo je nije li ih pokolebala
izjava ministra Primorca da produljenja roka neće biti i da su
građani imali dovoljno vremena za navikavanje na euro.
“To što on priča su bajke. Tjedan dana prije rekao je da on uopće
ne ide u dućan i da ne zna kakve su cijene. Prema tome, ne može
ni znati jesu li se građani naviknuli na euro”, kazala je
Knežević.
U zahtjevu upućenom ministru (i na znanje premijeru Plenkoviću) u
HUZP-u ističu kako im se “svakodnevno javljaju potrošači s
prijedlogom za produženje dvojnog iskazivanja cijena na još
godinu dana jer se većina njih još uvijek oslanja na cijene
iskazane u kunama” te da “iskazuju bojazan da će s prestankom
iskazivanja dvojnih cijena jako teško moći pratiti je li neka
cijena povećana ili je ostala ista”.
‘Dvojne cijene velika su pomoć potrošačima’
Također smatraju i da je bojazan potrošača opravdana jer ni jedna
članica EU-a nije uvodila euro uz tako visoku stopu inflacije kao
Hrvatska.
“Hrana je od 2021. do 2023. poskupjela za 30 posto, a najveći dio
kućnih proračuna odlazi na hranu. Stoga je praćenje cijena
potrošačima jako bitno, a dvojne cijene su velika pomoć u tome.
Da su cijene stabilne i da nije bilo ovakvih poskupljenja,
potrošači bi se sigurno lakše naviknuli na euro”, stoji u dopisu
HZUP-a ministru financija.
Predsjednica HUZP-a ističe da bi se potrošači vjerojatno lakše
naviknuli na euro da nema inflacije i da se cijene stalno ne
mijenjaju.
“Slovenija je imala inflaciju 7,8 posto kada je uvodila euro, pa
su tamo rekli da je to izuzetno visoko. A mi smo prošli prosinac,
prije uvođenja eura, imali stopu inflacije 13,8. Cijene su počele
rasti još krajem 2021. pa su tijekom 2022. zbog rata u Ukrajini i
energetske krize neprestano išle gore, a to se nastavilo i u ovoj
godini. Ono što Vlada objavi je službena inflacija, ali cijene se
‘bildaju’ na te cijene s već ugrađenom inflacijom. Ne vraćaju se
one na neku prethodnu razinu kad još nisu bile visoke”, rekla je
Ana Knežević za
Net.hr.