Već se u ranoj mladosti počeo zanimati za fotografiju...
9.11.2009. Devetog studenoga 2009. godine u 75. godini umro je u Varaždinu Božo Martinčević,
klesar restaurator. U rodnom Varaždinu izučio je klesarski zanat kod Paskutinija, u Zagrebu je specijalizirao restauraciju kamenih spomenika, posebno portala. Radio je na obnovi starih varaždinskih zdanja, portala na crkvama i palačama, zaslužan je za uređenje povijesne jezgre grada. Božo Martinčević bio je utemeljitelj Kluba mecena Varaždinskih baroknih večeri i djelatan u Rotary klubu Varaždin, u kojem je obavljao dužnost rizničara.
Kao umjetnik i humanitarac stekao je veliki ugled i poštovanje među Varaždincima.
9.11.1985. U Narodnom kazalištu “August Cesarec” premijerno je izvedena predstava “Ivica i Marica” autora Matka Sršena i M. Gozze, a u režiji M. Sršena. Scenografiju je potpisao M. Gozza, a kostimografiju Z. Jagetić. U predstavi su nastupili D. Džakula, Z. Ožbolt, M. Sinožić, F. Kuhar, T. Lipljin, J. Kralj – Novak, M. Ivezić i G. Slivka.
9.11.1950. U Varaždinu je rođen Ivan Levanić – Lefty, poznati varaždinski fotograf i fotoreporter. U rodnom je gradu završio osnovnu te Tekstilnu školu. Već se u ranoj mladosti počeo zanimati za fotografiju. Svoju bogatu profesionalnu karijeru fotoreportera započeo je u Varaždinskoj industriji svile, gdje je u to vrijeme bio i aktivni član te prvi tajnik tamošnje foto sekcije. Ivan Levanić je karijeru vrsnog fotoreportera nastavio u tjedniku
Varaždinske vijesti. Iz tjedna u tjedan svojom je kamerom bio kroničar svih društvenih, sportskih, kulturnih i političkih zbivanja tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća. Kao vrsni fotoreporter i umjetnički fotograf Ivan Levanić je za svoj fotografski rad dobio niz priznanja, a njegove su fotografije bile izložene na brojnim fotografskim izložbama. Bio je dugogodišnji član Foto kluba Sloboda – Vis. Umro je u
Varaždinu 20. travnja 2022.
9.11.1911. U Vinici kraj Varaždina rođen je Marko Ciglar, liječnik balneolog, znanstvenik, akademik. Maturirao je na varaždinskoj gimnaziji, studij medicine završio je u Zagrebu, balneologiju i fizikalnu medicinu specijalizirao je u Njemačkoj. Od 1939. godine bio je liječnik i ravnatelj lječilišta u Krapinskim Toplicama, a zatim lječilišta u Daruvaru. U lječilištu Ilidža u Sarajevu radio je od 1945. godine, gdje je utemeljio Zavod za balneologiju i medicinsku klimatologiju i 1967. godine Institut za fizijatriju i rehabilitaciju. Bio je redovni profesor i u četiri andata dekan Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Godine 1976. postao je redovni član Akademije nauka i mjetnosti Bosne i Hercegovine i biran je za potpredsjednika Akademije. Marko Ciglar autor je brojnih znanstvenih radova s područja fizikalne medicine, balneologije, klimatoterapije, proučavao je utjecaj sunčevih zraka na ljudski organizam i djelovanje ljekovitih voda. Primio je mnoga ugledna znanstvena i društvena priznanja, među njima i priznanje Ministarstva zdravlja Sjedinjenih Američkih Država. Marko Ciglar umro je u Sarajevu 16. listopada 1998. godine.
9.11.1879. U Lepoglavi je rođen Milan Schufflay, povjesničar, političar, sveučilišni profesor. Doktorirao je temom o hrvatskoj srednjovjekovnoj povijesti. Do 1908. godine radio je u institutu za istraživanje austrijske povijesti u Beču i državnom muzeju u Budimpešti, a zatim je profesor povijesti na Zagrebačkom sveučilištu. Bavio se balkanskim povijesnim problemima i albanološkim temama. Objavio je romane “Na pacifiku 2255” i “Konstantin Balšić”. Za vrijeme diktature kralja Aleksandra ubijen je u policijskom atentatu 1931. godine.
9.11.1765. Na svom plemenitaškom imanju u Klenovniku u 49. godini umro je Kazimir Josip Drašković, general topništva. U habsburškoj carskoj vojsci istakao se hrabrošću u bitkama na talijanskim i njemačkim bojištima. Za svoje zasluge 1763. godine unaprijeđen je u generala topništva i jednog od zapovjednika vojske u Sedmogodišnjem ratu koji je trajao na Europskim prostorima od 1756. do 1763. godine.
