- Pozdrav, ja sam platana i godišnje osiguram 225 dana kisika za jednu osobu – ovime bi vam se pohvalilo jedno od najstarijih stabala u Šetalištu Vatroslava Jagića kada bi moglo govoriti.
– Pozdrav, ja sam platana i godišnje osiguram 225 dana kisika za
jednu osobu – ovime bi vam se pohvalilo jedno od najstarijih
stabala u Šetalištu Vatroslava Jagića kada bi
moglo govoriti. No, s obzirom da ne može, i kako to ni izbliza
nije jedini benefit koji ova platana donosi, varaždinski Parkovi
odlučili su uz nju postaviti ploču s informacijama o svim njenim
dobrim stranama.
Tako će svi prolaznici koji zastanu kraj ovog više od 30
metara visokog stabla moći saznati da bi bez njega u
gradu bilo bučnije, ljeti bi bilo još više vruće, a zrak bi bio
zagađeniji. Ove činjenice mogu se potkrijepiti i konkretnim
podacima: platana godišnje zadrži 779.850 grama štetnih
čestica iz zraka, upije 3.626,44 litara
kišnice, a pod njenom je krošnjom hladnije za
čak 3,7 ̊C. Osim toga, platana
smanjuje buku i svake godine ukloni čak 32,65 kg
COշ.
Današnjim predstavljanjem platanine informativne ploče na
simboličan je način obilježen Dan urbanog šumarstva koji se
obilježava 15. studenog.
Direktorica Parkova, Jelena Sekelj, tom je
prilikom istaknula da smo gradsko zelenilo, u značajnom dijelu,
naslijedili od prethodnih generacija i da smo ga onima koji
dolaze iza nas obvezni ostaviti u dobrom stanju.
– Zbog toga je urbano šumarstvo važan dio održavanja javnog
zelenila, koje je multidisciplinarno područje. Urbani šumar u
Parkovima kao jedan od glavnih zadataka ima redovito praćenje
svih karakteristika i promjena na stablima i zaštitu i održavanja
zdravog stanja stabala. To je izazovan zadatak jer naša
gradska stabla najčešće žive u neprirodnom staništu, a uz utjecaj
abiotskih i biotskih čimbenika na njihov rast i razvoj velik
utjecaj, najčešće negativan, ima upravo čovjek. Stabla starije
dobi su izuzetno vrijedni čuvari naših gradova. No, kao svi
stariji članovi zajednice, i starija stabla zahtijevaju posebnu
brigu i pažnju. A čuvamo ih zbog bioraznolikosti i širokog
spektra koristi od njih koje doprinose boljem životnom okruženju
za građane. Neke od njih prikazali smo na tabli uz platanu.
Postavljanje ploče inicirali su varaždinski
Parkovi i Hrvatsko šumarsko
društvo, a realizirano je na temelju rezultata
međunarodnog projekta ArboCroatia (Erasmus+
Development of Digital Forms of Learning and New Certification
Programs in the Field of Arboriculture and Urban Forestry at the
SE Europe Level) kojeg vode Urbani šumari
d.o.o. (Hrvatska), Český svaz ochránců přírody
Arboristická akademie (Češka) i European
Arboricultural Council (Njemačka).
Ovaj domišljat način informiranja građana o dobrobitima urbanog
zelenila svojom je prisutnošću podržao i varaždinski
gradonačelnik Neven Bosilj, uz predsjednika
varaždinskog ogranka Hrvatskog šumarskog društva Davora
Topolnjaka i Gorana Huljenića, ispred
Urbanih šumara.
A o svim prednostima platane, prvi su imali priliku naučiti
učenici 4. b razreda, budući ekološki tehničari iz
varaždinske Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole, koji su
događaju prisustvovali sa svojom profesoricom Petrom
Novak Mlinarić. Njima su Parkovi predstavili i zanimanje
urbani šumar koje je relativno mladi smjer na Šumarskom
fakultetu.
Dugotrajna
prisutnost platana i ostalih stabala u i oko šetališta Vatroslava
Jagića ne predstavlja samo estetsko obogaćenje, već je ona
ključni čimbenik ekološke ravnoteže u Varaždinu. Dok je sadnja
mladih stabala hvalevrijedna, istinski ekološki kapital leži u
starim stablima poput ove platane. Ovom simboličnom akcijom
željelo se podići svijest javnosti o važnosti očuvanja svih
starih stabala u gradu, s jasnom porukom da bez njih ne bi bilo
moguće održavanje kvalitetnog života i bioraznolikosti u urbanom
okruženju.
