Koliko uopće ljudi traži azil u Hrvatskoj?
Europa će se ove izborne godine morati suočiti s jednom vrlo
važnom temom – migracijama. Otkako smo 1. siječnja 2023. godine
postali dio Schengenskog prostora, Hrvatska je postala zemlja
koja, uvjetno rečeno, “brani granice EU-a” od ilegalnih ulazaka i
prelazaka.
Sve češće u medijima slušamo i o hvatanju krijumčara migranata, a
koji u zadnje vrijeme nerijetko bježe pred policijom, a što
rezultira opasnim potjerama po cestama diljem Hrvatske,
piše net.hr.
Možda najteža situacija je na granici s Bosnom i Hecegovinom, a
baš od tamo nedavno je izvještavao RTL Danas razgovarajući s načelnikom
Općine Vojnić Nebojšom Andrićem.
“Ono što me zabrinjava su te policijske potjere koje svjedočimo
svakodnevno u Karlovačkoj županiji, gdje krijumčari bježe i koji
ne prezaju ni od toga, idu na policiju, a pogotovo ne na druge
sudionike u prometu. Plašim se da će takvih stvari biti još i
više”, rekao je.
“Policija, kada uhvati migrante, njima je samo bolje jer policija
dalje vodi skrb o njima, oni ih samo registriraju i onda im
osiguraju prijevoz do prihvatnih centara. Daju im papire s kojima
oni mogu jednostavno otići dalje u zemlje Europske unije”, kazao
je. Dodao je da su u proteklih 4-5 godina stotine i tisuće
migranata podnijele zahtjev u Hrvatskoj, međutim u prihvatnim
kampovima u kojima trebaju biti, njih je možda par stotina.
Nije tajna da je Hrvatska samo tranzitna zemlja. No, jesmo li baš
svima samo zemlja koju moraju prijeći, pazeći pritom da ih
policija ne uhvati, ili smo nekima ipak novi dom, ili barem
privremeno mjesto gdje će se skloniti? Koliko uopće ljudi traži
azil u Hrvatskoj?
Odobreno 45 međunarodnih zaštita
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, a koje su na upit
RTL-a dostavili, u 2023. godini ukupno je izraženo
68.114 namjera za međunarodnu zaštitu.
“Od te brojke, samo 1.783 osobe (2% od broja
izraženih namjera) su podnijele zahtjev za međunarodnu
zaštitu, a čime započinje postupak odobrenja
međunarodne zaštite”, kazali su iz MUP-a.
U navedenoj 2023. godini odobreno je 45 međunarodnih
zaštita, od čega 43 azila i 2 supsidijarne zaštite. Od odobrenih
zahtjeva, 40% otpada na osobe ženskog spola i 60% osoba muškog
spola. Od ukupnog broja odobrenih zaštita, 24% osoba su
maloljetne osobe.
S druge strane, rješenjem je odbijeno
90 zahtjeva, neovisno o godini podnošenja
zahtjeva. Iz MUP-a su nam kazali da je u 2023. godini ukupno
obustavljeno 6.298 postupaka odobravanja međunarodne zaštite.
Život ugrožen povratkom
Inače, azil ili supsidijarna zaštita priznaje se osobama čiji bi
život bio ugrožen povratkom u zemlju podrijetla.
Azil će se priznati tražitelju koji se nalazi izvan zemlje
svog državljanstva ili uobičajenog boravišta, a osnovano strahuje
od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti
određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja zbog čega
ne može ili ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje.
Supsidijarna zaštita pak će se priznati tražitelju koji ne
ispunjava uvjete za priznavanje azila, ako postoje opravdani
razlozi koji ukazuju da će se povratkom u zemlju podrijetla
suočiti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde i koji
nije u mogućnosti ili zbog takvog rizika ne želi prihvatiti
zaštitu te zemlje. Pod pojmom ozbiljne nepravde, podrazumijeva se
prijetnja smrtnom kaznom ili smaknućem, mučenje, nečovječno ili
ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje te ozbiljnu i
individualnu prijetnju životu civilnog stanovništva zbog
proizvoljnog općeg nasilja u situacijama međunarodnog ili
unutarnjeg oružanog sukoba.