U sklopu Srijede u muzeju, 31. siječnja, u palači Herzer održano je predavanje o varaždinskim kapucinima, koje je pripremio fra Mirko Kemiveš, župnik župe Sv. Vida u Varaždinu.
Tom prigodom fra Mirko osvrnuo se na povijest uvođenja Kapucinskog reda u Varaždin i njegovo djelovanje na ovom prostoru tijekom više od protekla tri stoljeća.
– Dolasku kapucina u Varaždin prethodilo je niz problema i poteškoća, koji su se rješavali nekoliko desetljeća, što je napokon rezultiralo uvođenjem Kapucinskog reda u taj grad krajem listopada 1699. godine. Izgradnju te izgled samostana i crkve Presvetog Trojstva, posvećene 1705. godine, dokumentiraju sačuvani propisi Kapucinskog reda i ostali izvori. Tijekom više od 300 godina djelovanja, među varaždinskim kapucinima bilo je niz osoba koje su se istaknule u različitim sferama ljudske djelatnosti, i to na polju teologije, filozofije, književnosti, glazbe, prosvjete i karitativnog angažmana. Uz kapucine rodom iz Varaždina, bilo je tu i mnogih iz Slovenije, Austrije i Italije, zaslužnih za razvoj varaždinskog područja. Kapucini su se osobito bavili propovijedanjem na hrvatskom jeziku, dijelili su sakramente umirućima (jer je njihov samostan bio izvan gradskih zidina, koje su se noću zatvarale), a poznati su bili i po svome pastoralnom radu među zatvorenicima – stoji u priopćenju.
U širokome spektru svoga djelovanja, osim pastoralnog rada, velik je prinos varaždinskih kapucina i kulturi Varaždina, u čiju baštinu pripadaju i crkvene orgulje iz 1860. godine i napose vrijedna samostanska knjižnica, sa 16 inkunabula i brojnim rijetkim knjigama.
Suorganizator programa je Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije.
U
