Gotovo svatko od nas pročitao je barem jednu priču poznate spisateljice Ivane Brlić-Mažuranić. Ova hrvatska književnica rođena je u Ogulinu, živjela je u Zagrebu, stoga je manje poznato kako je povezana i s varaždinskim krajem!
Njezinu vezanost za ovaj kraj, točnije, za vinograd na Haliču (danas Haliću) na Varaždin Bregu, u svom znanstvenom radu ‘Jaga-baba na Haliču – pronađeni rukopis Ivane Brlić-Mažuranić’ proučila je Andrijana Kos-Lajtman, docentica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Iz stare varaždinske obitelji
– Gotovo je nepoznato da je zagorski kraj Ivani poslužio i kao poticaj za književno stvaranje. Naime, njezina majka Henrietta, rođena Bernath, potjecala je iz stare varaždinske ljekarničke obitelji Lendvay, od koje je i baštinila vinograd Halič na Varaždin Bregu – istaknula je Kos-Lajtman u svom znanstvenom radu.
Obitelj Mažuranić je, ističe se dalje u tekstu, često ljetovala na svom ladanjskom imanju, o čemu je Ivana Brlić-Mažuranić pisala u svojoj ‘Autobiografiji’.
– Ono vrijeme što sam provela na ljetovanju u Varaždinskom brijegu, na idiličnom krasnom zaselku, baštini moje majke, ostavilo je trajnu uspomenu u meni te je djelovalo na moju maštu – pisala je poznata književnica.
Bilo nam je kao u priči
Sudeći po tome, ljetovanja u ovome kraju snažno su utjecala na njezin rad, a čak i Ivanina sestra Alka Nestorova u memoarima je istaknula Halič.
– Tamo smo provodili dva mjeseca, a imanje je imalo lijepu stambenu zgradu, veliku drvenu verandu i ogromnu staru platanu pred kućom, dok su gorice bile zasađene prvorazrednom vrstom grožđa. Ivana se družila s Radovanom Markovićem, sinom profesora Franje Markovića, kao i s najmlađim bratom Željkom. Bilo nam je kao u priči – u tom našem Hališču! – istaknula je Nestorova, a u svom radu navela Kos-Lajtman.
Varaždinski kraj kao inspiracija
Osim što je uspomene na Halič Ivana Brlić-Mažuranić opisala u svojoj ‘Autobiografiji’, među književnom ostavštinom nalazi se i gotovo nepoznata pripovijest ‘Jaga-baba na Haliču’.
– Pripovijest je ostala nezamijećena u znanstvenoj i stručnoj raspravi. Rukopis je prvotno pohranjen u Arhivu obitelji Brlić, a u travnju 2012. godine pronađen je u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Iako je fragmentiran, aktualizira problematiku autoričine usmjerenosti na teme slavenske mitologije i intenzitet autoričine osobne veze sa živopisnom zagorskim krajem – ističe Kos-Lajtman.
Nikad dovršena pripovijest
Pripovijest, ističe docentica, obuhvaća 23 stranice, datira iz 1917. godine i nikad nije dovršen, iz nepoznatih razloga.
– Pripovijest ‘Jaga-baba na Haliču’ podnaslovljena je ‘Prizori iz života Vaneka Juga i njegove porodice’, a započinje opisom uvale potoka Mozdernjaka na Halič brijegu. Vanek Jug u svojoj kolibi smještenoj na lijevom od dva obronka živi sa ženom i šestero djece – piše u radu Kos-Lajtman.
– Slika je to jedne seoske obitelji s više djece gdje se kao zanimljiva figura izdvaja velika Mara, figura zle maćehe. Osim toga Brlić-Mažuranić koristi kajkavske izraze koje je susrela upravo na Halič bregu, što upućuje na snažnu osobnu vezu autorice sa zagorskim krajem. Povezanost sa slavenskom mitologijom vidljiva je kod lika Babe Jage – objašnjava Kos-Lajtman.
O bliskosti autorice s upravo tim geografskim podnebljem, navodi docentica, vidljiva je i u pjesmi ‘Trakošćanu’, koji je još jedan slabo poznati tekst poznate hrvatske spisateljice Ivane Brlić-Mažuranić.