U sklopu Srijede u Muzeju, 3. svibnja, u palači Herzer (GMV Franjevački trg 10), održava se predavanje pod nazivom Svibanjska deklaracija: Buđenje hrvatske političke scene u Prvom svjetskom ratu, koje je pripremila povjesničarka Jadranka Jagenčić–Šušnjić.
Ulazak Austro-Ugarske Monarhije u svjetski sukob otvorio je mogućnost velikih teritorijalno-političkih promjena u jugoistočnoj Europi.
U takvim okolnostima, u redovima hrvatskih političara pojavljuju se različite koncepcije o rješavanju hrvatskog pitanja – pojma kojim se označava ponajprije problematika teritorijalnog ujedinjenja hrvatskih zemalja, ali i pitanje njihovog državnopravnog položaja.
Pojavljuju se različite političke koncepcije, od stvaranja posebne hrvatske (južnoslavenske) federalne jedinice unutar Monarhije do stvaranja zajedničke jugoslavenske države koja bi uključivala Srbiju i Crnu Goru.
Zastupnici iz južnoslavenskih zemalja austrijskog dijela Monarhije, njih 33 udruženi u Jugoslavenskom klubu, kojem je bio predsjednik dr. Anton Korošec, a potpredsjednik dr. Matko Laginja, 30. svibnja 1917. objavili su ‘Svibanjsku deklaraciju’.
Tim aktom zahtijevaju reviziju dualizma i formiranje treće jedinice južnih Slavena unutar Monarhije. Taj zahtjev temelje na hrvatskom državnom pravu i načelu narodnosti.
Smisao je Deklaracije da u slučaju opstanka Monarhije južni Slaveni formiraju treću jedinicu, ravnopravnu s Austrijom i Ugarskom.
Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan. Suorganizator je Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije.
