Arheološka istraživanja koja se trenutno provode u naselju Beletinec probnog su karaktera, no iznenađujući rezultati ponukali su struku i tamošnju općinu da javnosti ispričaju priču o ovom novom zanimljivom lokalitetu.
Kako to obično u arheologiji biva, prije samih istraživanja važno je čuti lokalne tradicijske priče stanovništva koje svoj kraj najbolje poznaje, a koje često dovedu do otkrića novih arheoloških lokaliteta. Mogli bismo reći kako je i ovaj put sve pokrenuto zbog jedne zanimljive priče koja se vrti oko toponima Crkvišće.
Priča koja se u naselju Beletinec prenosi s koljena na koljeno govori o crkvi koja se nekad nalazila u naselju, ali je davnih dana srušena.
Pitate li nekog od mještana, svi će reći slično i uputiti vas na Crkvišće.
Potaknuti ovom pričom, stručnjaci iz Gradskog muzeja Varaždin posjetili su na proljeće lokaciju za koju se tvrdilo da je Crkvišće, pa je u suradnji s Općinom Sveti Ilija i vlasnicima zemljišta dogovoreno da će se konačno arheološki ispitati to područje kako bi se saznalo o čemu se radi.
Ubrzo su uz financijsku i logističku pomoć Općine Sveti Ilija i načelnika Marina Bosilja započela probna arheološka istraživanja, i to pod vodstvom Lovorke Štimac-Dedić, kustosice na Arheološkom odjelu Gradskog muzeja Varaždin.
Već prvi dan donio je iznenađenje koje nitko nije očekivao – antičku arhitekturu u polju. Svaka iduća pozicija koja je otvorena pokazala je da se radi o građevinskom kompleksu koji je bio grijan, o čemu svjedoči ostatak ložišta te kanal za grijanje tj. ostatak antičkog ‘centralnog grijanja’.
Pokretnih nalaza pronađeno je relativno malo, zbog dugogodišnjeg obrađivanja polja mehanizacijom, no njihov karakter upućuje na vrstu nalazišta koje bi se za sada, u ovim uvjetima, u blizini trase rimske ceste i uz plodne ravnice kraj rijeke Bednje moglo okarakterizirati kao rimsko gospodarstvo tj. kao vila rustika.
Ovim otkrićem dokazano je da su ostaci kamene gradnje koja je godinama izoravana, a podsjećala je stanovnike na ostatke crkve, zapravo antička arhitektura.
Iako su za sada ova istraživanja opsegom manja, važna su jer su otkrila karakter Crkvišća i pokazala veliki potencijal nalazišta.
Zbog toga će se ono nastaviti i sustavno istraživati, a ovisno o rezultatima, moći će se i prezentirati u prekrasnom prirodnom okruženju čijom dolinom, kao dio gorskog klanca, dominira Čevo.
Osvrnemo li se oko nalazišta u tom pitoresknom pejzažu, jasnije nam je zašto su baš ovu poziciju za naseljavanje izabrali stanovnici u antici prije gotovo dvije tisuće godina.
