U četvrtak, 15. rujna, u palači Herzer Gradskog muzeja Varaždin premijerno je održano predstavljanje prvog cjelovitog prijevoda na njemački jezik ‘Balada Petrice Kerempuha’ Miroslava Krleže, u prepjevu književnika, književnog prevoditelja i germanista Borisa Perića.
>> Perić preveo ‘Balade Petrice Kerempuha’ na njemački! Predstavljanje 15. rujna
– Radi se o jednom od najvećih pjesničkih djela hrvatske književnosti 20. stoljeća, ako ne i uopće. Potreba za prijevodom je time veća što se Krleža i inače prevodio na njemački , a ta praksa prevođenja nije stala. ‘Balade Petrice Kerempuha’ nikada nisu prevedene na njemački u cijelosti zbog specifične težine teksta – rekao nam je Boris Perić.
Predstavljanje je otvorio glumac Zdenko Brlek recitirajući ‘Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo’, nakon čega je sam Boris Perić pročitao svoj prijevod.
– Prije godinu dana smo u časopisu ‘Most’ imali jedan temat ‘Suvremeno kajkavsko pjesništvo’ u njemačkom prijevodu koje je priredio Ernest Fisher, i tada su već bile objavljene tri balade. To je i ovdje i vani jako dobro odjeknulo i tu se rodila ideja da napravimo ono što se smatra nemogućim – prevesti cijele Balade Petrice Kerempuha. Samo prevođenje trajalo je godinu dana – dodao je Perić.
Prepjev je objavljen u Biblioteci časopisa Most Društva hrvatskih književnika, a predstavio ga je prof. dr. sc. Tomislav Pletenac.
– Kad smo razmišljali o tome kako prezentirati ‘Balade’, Boris i ja smo odlučili, budući da smo u srednjoškolskim danima zajedno imali bend i slušali istu glazbu’ da ćemo koristiti elemente glazbe kojom smo se tada inspirirali i vidjeti na koji način Kreža funkcionira na njemačkom jeziku kad se stavi takva glazbena podloga – objasnio nam je Tomislav Pletenac.
Boris Perić kaže kako je za njega kajkavski jedan od tri hrvatska jezik te kako je prilikom prevođenja naišao na mnoge prepreke i zamke.
– Jezik ‘Balada’ nije govorni kajkavski jezik – taj se jezik temelji na jednom starom baroknom kajkavskom koji je još imao šansu postati književni jezik. U ‘Baladama’ osim kajkavskog, postoji velika količina tuđica. Mješavina svega toga je zapravo jedan osebujan ‘Krležin jezik’. Ja sam odlučio da neću uplitati nikakve njemačke dijalekte u prijevod, nego da ću prevesti ‘Balade’ na književni njemački jezik – otkrio nam je Perić.
Dodaje kako je i u prijevodu nastojao zadržati tu ‘ubitačnu’ rimu kroz deset stihova.
Tomislav Pletenac rekao nam je kako je kroz samu ideju i proces nastanka prijevoda ‘Balada’ bio prisutan.
– Boris i ja smo kroz razgovor zaključili kako nećemo tražiti njemački koji odgovara kajkavskom jeziku, već da idemo vidjeti kako kajkavski funkcionira na njemačkom – dočarao je Tomislav Pletenac te nam je otkrio kako su već našli izdavače u Leipzigu koji bi možda bili zainteresirani objaviti ‘Balade’ na njemačkom u Njemačkoj.
