Nova knjiga povjesničara umjetnosti Miroslava Klemma, ‘Varaždinski zvjerinjak’, nakladnika Modernist nakladništva i suizdavača Gradskog muzeja Varaždin, predstavljena je javnosti u četvrtak 3. rujna u skupštinskoj dvorani Varaždinske županije.
Riječ je o djelu koje na jednom mjestu objedinjuje 80-ak zapisa – fotografija praćenih kraćim faktografskim bilješkama – vezanih uz arhitektonske detalje s varaždinskih palača i zgrada, ili njihovih interijera, a kojima je osnovni motiv lik životinje.
– Ponekad potaknut znanjem, nekad slučajnošću, nalazio sam neočekivane demonstracije umijeća i vještine nekadašnjih stanovnika, građevine, kipove, slike, predmete što su nastajali stoljećima i ostali do naših dana, neki posve nepoznati. Toliko sačuvane, a neprimijećene ljepote. Trebalo je samo otvoriti oči i usmjeriti pogled – istaknuo je Klemm.
Nastavak ciklusa
Objavom ‘Varaždinskog zvjerinjaka’ Miroslav Klemm – koji je radni vijek, od 1974. godine do odlaska u mirovinu, proveo kao muzejski savjetnik u Gradskom muzeju Varaždin, tijekom kojeg je, između ostalog, organizirao 200-tinjak raznih izložbi te napisao niz stručnih tekstova vezanih za povijest Varaždina, njegovo plemstvo i djelovanje Gradskog muzeja Varaždin – nastavlja sa svojim ciklusom koji se bavi arhitekturom Varaždina.
Po odlasku u mirovinu Klemm je tako napisao tri knjige koje su nastale kao rezultat njegova istraživanja varaždinskih počesto od prolaznika skrivenih urbanističkih detalja.
U knjizi ‘Izgubljeni grad’ (Modernist nakladništvo, 2010.), predstavio je oko 80 veduta grada koji su nebrigom i nasilnim interpolacijama izgubili svoju vrijednost.
‘Nepoznato cvijeće Varaždina’ (Modernist nakladništvo, 2011.) je knjiga gdje obrađuje arhitektonski i umjetnički realizirane cvjetne aranžmana u eksterijerima i interijerima varaždinske gradske jezgre i pripadajućih palača.
‘Stoljeća oko nas’ (Modernist nakladništvo, 2013.) djelo je u kojem Klemm upućuje na vrijedne detalje Varaždina na polju arhitekture, kiparstva i slikarstva nastale od Rimskog Carstva, preko srednjeg vijeka, gotike, baroka, pa sve do historicizma.
Jednorog, jelen, lav, orao…
Naposljetku, Klemm sada predstavlja svoje posljednje djelo, ‘Varaždinski zvjerinjak’, o kojem u predgovoru kaže:
– Sjećajući se dana djetinjstva provedenih u zagrebačkom Maksimiru pomislih da bih i u Varaždinu mogao pronaći zvjerinjak. Negdje skriven, a ipak postojeći. Nađoh ga u onom romaničkom kamenom medvjedu na zvoniku crkve svetog Nikole, jednorogu na zidu stubišta nekadašnjeg isusovačkog samostana, jelenu na erdödyjanskom grbu na zabatu palače Varaždinske županije, lavu pod nogama svetog Marka Evanđeliste na oltaru varaždinske katedrale, orlu na grbu Franje Herczera na portalu istoimene palače – piše Klemm.
No, to je tek dio ‘zvjerinjaka’ koji čini ovu knjižicu. Naišao je Klemm i zabilježio te opisao i goluba, kanarinca, kokota, konja, kornjaču, labuda, lastavicu, magarca, ovcu, panteru, pelikana, pijetla, pliskavicu, raka, rodu, sovu…
Simbolika medvjeda i dalje nejasna
Među njima ima niz iznimno vrijednih ostvarenja, poput primjerice spomenutog medvjeda koji se nalazi na istočnom zidu zvonika crkve svetog Nikole. To je najstariji lik varaždinskog zvjerinjaka, djelo nepoznatog kipara iz 13. stoljeća. No, medvjed koji krasi zid zvonika zapravo je suvremena kopija izvornika, koji se čuva u lapidariju Gradskog muzeja, a skinut je zbog dotrajalosti.
– Njegova simbolika nije potpuno jasna. Odnedavna se pojavila legenda o medvjedici koja je u davnini na tome mjestu imala leglo, bez ikakve osnove. Takvi su likovi česti kiparski ukrasi srednjovjekovnih crkava pa je varaždinski medvjed vjerojatno jedini takav ostatak prvotne crkve svetog Nikole – objašnjava Klemm.
Slon, vodenkonj i vrabac
Zanimljivo je da je, osim povijesnih ‘zvjerskih’ detalja, u ovome pregledu Klemm zabilježio i nekoliko suvremenih rješenja, koje smatra potrebnima jer, kako kaže, grad njima oskudijeva. Također je tom popisu dodao i tri primjera koja naizgled banaliziraju ozbiljnost ovoga djela, no zapravo su u funkciji svojevrsne kritike urbanističkih rješenja. Ti primjeri funkcioniraju kao logotipovi u neprimjerenim prostorima; to su: slon vezan uz jednu nekadašnju prodavaonicu cipela, vodenkonj kao maskota jedne financijske institucije i vrabac kao logotip nekadašnje trgovine.
Miroslav Klemm rođen je 1946. godine u Zagrebu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, smjer povijest umjetnosti i komparativnu književnost 1973. godine. Godine 1974. zapošljava se u Gradskom muzeju Varaždin. Njegovo polje interesa i djelovanja je u kulturno-povijesnom odjelu, a obrađivao je i evidentirao Zbirku nabožnih sličica, Glazbenu zbirku, Zbirku topova, Zbirku arhitekture, Keramičku zbirku, Tehničku zbirku.
