– Ne znam zašto, no Varaždinci polude kad su u pitanju mračne teme – izjavio je na početku “Srijede u muzeju” jedan od predavača, novinar Kristijan Petrović.
S tom tvrdnjom teško se ne složiti, jer stvari su, ako je suditi prema broju zainteresiranih koji su se okupili u palači Herzer da saznaju nešto više o vješticama i vještičarenju, upravo takve.
Uvodne inkantacije
Prepuna dvorana pažljivo je slušala što o mračnim temama imaju reći izvanredni profesor na Odsjeku za etnologiju u Zagrebu Tomislav Pletenac i njegov partner u zločinu Kristijan Petrović, a oni su svojim znanjem i prezenterskim sposobnostim publiku vodili putevima vještica kroz povijest, ne trenutke zabavno, na trenutke mučno, no konstantno iznimno informativno.
Što to znači biti vještica, zašto se vještica uopće uspostavlja kao tip i koja je povijesna podloga bila potrebna kako bi takav lik nastao u kolektivnom narativu, bila su neka od pitanja na koja su predavači pokušali dati odgovor svim prisutnim.
Osim ako ste zavedeni modernim reprezentacijama vještica i vještičarenja, svakako ste upoznati s činjenicom kako pitanje vještica kroz povijest nipošto nije bila vesela tema za kratit večernje sate, već je teška, mučna tema koja nas uvijek iznova suočava s pitanjima o prirodi ljudskog bića – a takav uvid ponudili su nam i naši predavači.
Što je bajka bez vještice?
– Zašto žena koja živi u kući od kolača želi pojesti dijete? – postavio je zdravorazumsko pitanje profesor Pletenac kao uvod u interpretaciju bajke o Ivici i Marici.
Vještica za Pletenca jest opasno biće, no nipošto opasno zbog svojih nadnaravnih moći, već zbog toga što se u njezin lik upisuje ono opasno što nagriza temelj određene socijalne strukture.
U patrijarhatu žena je ili stroj za rađanje ili nije žena, ona je uljez jer ugrožava reproduktivnu matricu na kojoj patrijarhalno društvo opstoji.
– Vještica je univerzalno ime za sve one koji nemaju svoje mjesto u socijalnim strukturama – dodao je Pletenac i istaknuo kako kroz regulaciju žena patrijarhat nastoji regulirati prirodu, a uspostavom iluzije kako čovjek regulira prirodu nestaje i značaj vještica.
Dodirnuo se Pletenac i druge poznate bajke, Snjeguljice, i ukazao na iskrivljeno tumačenje te bajke.
Naime, negativac je Snjeguljica koje odbija odrasti, dok je maćeha ona koja zapravo radi “ispravne” stvari.
– Maćeha želi da Snjeguljica postane “normalna” osoba, odraste, uda se i rađa djecu, dok Snjeguljica čini potpuno sumanute stvari, bježi u šume i provodi dane s patuljcima – poentirao je Pletenac.
Dodao je i kako je vještica u bajkama često ona koja vodi iz seksualne nezrelosti u seksualnu zrelost i obavlja pozitivnu ulogu za društvo, koje traži da se nose određene uniforme, ovisno o spolu i dobi.
Vještica si bila, sada više nebuš!
I dok je Pletenac nastupao s općeg prema pojedinačnom, Kristijan Petrović krenuo je direkt u glavu.
Njegovo je izlaganje bilo popraćeno vizualnom prezentacijom te su posjetitelji upoznati na koje su sve načine vrli moži naše historije pristupali ozbiljnom problemu mučenja nevinih žena i muškaraca.
– Procedura utvrđivanja nevinosti od strane Inkvizicije bila je dugotrajna i nužno je uključivala mučenje, bez mučenja nevinost nije mogla biti dokazana – kazao je Petrović.
Na koje su sve načine bila provođenja mučenja i kakve su sve sulude argumentacije korištene za opravdanje istih iznosio je u detalje Kristijan Petrović.
– Žena je mogla biti optužena za sudjelovanje na crnom sabatu čak i ako je bila doma, u krevetu kraj svog muža – istaknuo je.
Ipak, 1758. Marija Terezija donosi zakon kojim svako optuživanje o vještičarenju mora biti dokazano pred njom u Beču i to na trošak optužitelja.
– Ta mjera srezala je optužbe, zbog svoje financijske dimenzije, no privatne zabave neobrazovane rulje nisu nestale – dodao je Petrović.
Smrt vještice
Na kraju izlaganja Pletenac rekao je još ponešto o današnjem vremenu i odnosu prema vješticama:
– U ovo vrijeme postmoderne relativnosti pitanje istine je nestalo, sve je dopušteno, sve je istina i vještica je izgubila svoje mjesto kao ona koja skriva istinu. Ništa se više ne sakriva negdje iza zastora, istina je ono što nam je ponuđeno, ne treba kopati ni grebati, istina je ono što nam mediji guraju pred nas – završio je Pletenac konstatirujući na taj način smrt vještica u moderno doba.
