Znate li da su štafelajne slike van Eycka, da Vincija ili Masaccia zapravo nalik kaloričnoj spizi? Evo zašto...
U sklopu Srijede u Muzeju 25. siječnja u 19 sati u Starom gradu
otvaraju se dvije izložbe. ‘Mona Spiza’ koncipirana je kao
nastavna cjelina nedavno otvorene izložbe u palači Herzer ‘Dobar
tek! / Kultura hrane u varaždinskom kraju’, koja ulogu hrane
predstavlja s konzervatorsko-restauratorskog aspekta, dok izložba
‘Pigmentarium’ govori o bojama, odnosno pigmentima. Obje izložbe
bit će, kao i ‘Dobar tek!’, otvorene za razgled do 5. studenoga
ove godine.
MONA SPIZA
Dobar tek! / Kultura hrane u varaždinskom kraju
Kad pogledamo sliku nekoga starog majstora koji je svojim
izričajem zauvijek ostavio trag u likovnoj umjetnosti, divimo se
ponajprije talentu genija, motivu, odnosu boja i proporcija,
potezu kistom. No danas, zbog dostupnosti suvremenoga slikarskog
materijala, ne obraćamo pažnju na trud uložen u proces njegove
izrade tad kad je umjetna smola bila čisti SF! Biljni i
životinjski izvori poput žumanjaka, bjelanjaka, sira i meda, od
kojih su se spravljala ljepila, preparacije i boje, bili su
neizostavan dio u gradnji likovnih djela starih majstora, pa su
na koncu štafelajne slike van Eycka, da Vincija ili Masaccia više
nalik kaloričnoj spizi nego ‘Čovjeku s crvenim turbanom’ ili
slavnoj ‘Mona Lisi’. U to se posjetitelji, kroz povijesni prikaz
s većim ili manjim varijacijama, mogu uvjeriti i na ‘Mona Spizi’,
nastavnoj cjelini izložbe ‘Dobar tek!’, postavljene u palači
Herzer GMV-a.
Kroz pet međusobno isprepletenih tematskih dijelova ‘Mona Spiza’
objašnjava kronologiju nastanka i uporabe pigmenata i bojila u
likovnoj umjetnosti, a ulogu hrane prezentira s
konzervatorsko-restauratorskog aspekta. Uz prapovijest, način
izrade pigmenata i tajne bojenja tekstila, prikazani su i
rekonstruirani renesansni i barokni atelijeri starih majstora, u
kakvima su nastala i likovna djela iz galerijskog fundusa
GMV-a.
Nemoguće je prepričati cijelu povijest restauracije i
konzervacije, ali je moguće, barem na trenutak, stvoriti
atmosferu i biti sudionik neobičnih umjetničkih delicija kao što
to predstavlja izložba ‘Mona Spiza’.
Autorica izložbene cjeline ‘Mona Spiza’:
konzervatorica-restauratorica u GMV-u Daša Suhić
Hižak.
Suradnik: konzervator-restaurator u GMV-u Petar Nevžala.
PIGMENTARIUM
Ova izložba, podijeljena u dvije cjeline, govori o bojama,
odnosno pigmentima. U jednoj cjelini prikazani su najvažniji
pigmenti grupirani po bojama uz svoju kemijsku “osobnu iskaznicu”
te informacije sa zanimljivostima iz povijesti, etimologije
naziva i primjene. Tu cjelinu prate i reprodukcije umjetničkih
djela na kojima su pojedini pigmenti primijenjeni. Drugi dio
predstavlja načine dobivanja pigmenata i prikaz temeljnih načela
tehnologije boja.
Autor izložbe Kristian Nakić, kemičar po struci i zaljubljenik u
umjetnost, za ovu prigodu prikupio je i obradio sirovine iz
prirode za dobivanje prirodnih pigmenata, dok je većinu onih
umjetnih osobno sintetizirao ili pripravio uz upotrebu aparatura
i supstancija iz svoje privatne kolekcije.
Izložba daje i odgovore na pitanja kao što su, primjerice: Koji
je pigment vrijedio više od zlata? Koji pigment povezuje
rubinskocrveno staklo i vulkaniziranje guma? Ima li olovka uopće
veze s olovom? Što povezuje kipara Fidiju i slikara Klimta? Kojim
oksidima slikamo već 285.000 godina? Kojim su pigmentom dame
bijelile lice? Što povezuje stajsko gnojivo i
Vermeera?
Kao anorganski kemičar, autor je pigmente predstavio kao tvar,
odnosno materijal koji pokazuje raznovrsna svojstva, a kao
ljubitelj umjetnosti i entuzijast u restauraciji, nastojao je
predočiti kako je iz svojstava proizašla i primjena, i to
ponajprije u slikarstvu.