'Ovaj Brechtov komad velik je zalogaj, ali mislim da će to biti jedna posebna predstava', kaže intendantica Senka Bulić.
U Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu u
petak, 24. veljače, u 19,30 sati održat će se premijera
predstave ‘Majka Hrabrost i njezina djeca’ u režiji
Krešimira Dolenčića. Predstava je nastala u
koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu i
Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika. U veljači
su na rasporedu još dvije izvedbe, 25. veljače i 26. veljače, u
19,30 sati.
‘Majka Hrabrost i njezina djeca’ jedno je od najpoznatijih djela
Bertolta Brechta, ujedno i najpoznatiji
antiratni dramski tekst. U komadu napisanom 1938/39., a
praizvedenom u Zürichu 1941., Brecht ‘prokazuje’ plejadu likova u
dugom i iscrpljujućem ratu koji se odvija tijekom 16. stoljeća,
prikaz je to pojedinaca koji žive u skladu sa zlom koje ih
okružuje, djelujući u suprotnosti s moralnim načelima. Način
preživljavanja uglavnom je dehumaniziran pa gotovo i nema
dramskog lica čiji se postupci mogu opravdati. Ana Fierling,
prozvana Majka Hrabrost, je antijunakinja: ratna profiterka,
krijumčarka za vrijeme ‘bogougodnog’ vjerskog rata koja se ratom
hrani, upreže svoju djecu u kola kako bi skupo prodala robu.
– Uopće ne treba spominjati zašto danas raditi komad o ratu kao
trgovini, o ljudima koji pristaju na rat. Ne samo o ratu kao
trgovini, ne samo kao o nečem što je nas male ljude snašlo, nego
o nama malim ljudima koji na to pristajemo, s tim se suočavamo i
mislimo da to valjda tako treba biti. Mutter Courage nije
tragičan junak, nije nikakva tragična heroina, nego ona trguje,
ona pristaje na rat. Ona jest žrtva i mi smo svi žrtve visokih
ratnih profita iz potrebe i želje stjecanja moći. Mi to jesmo,
ali mi na to i pristajemo – navodi redatelj Krešimir Dolenčić
obrazlažući razloge rada na ovom tekstu.
Brechtovo kazalište, i kazališni komadi i teorija, imalo je
snažan odjek u svjetskim kazalištima. Bilo je hvaljeno,
osporavano, prevođeno. Redatelj Dolenčić, kao i ostatak ansambla,
naglašava zahtjevnost ovoga djela.
– To je vrlo težak, dramatičan komad. Ima sve elemente jedne
ozbiljne tragedije. Međutim, ne želim da publika s predstave
izađe u depresiji, nego, kao što to Brecht i traži, da počne
razmišljati i odluči ne ponavljati greške koje se događaju na
pozornici. Likovi na sceni svi su zapravo žrtve. Brecht voli
napisati velike glavne junake, moćnike, kraljeve, no u ovome
komadu nema nikoga od njih, u njemu su sve mali ljudi, tipizirani
karakteri – kuhar, vojnik, kurva, svećenik – i oni su žrtve rata
koji negdje oko njih postoji i nikad nije prestao. On ga je
zato i smjestio u 30-ogodišnji rat u 16. stoljeću. Vjerojatno
nakon 20 godina više nitko nije znao zašto je počeo. Međutim,
četvrtina radno sposobnog muškog stanovništva Europe poginulo je
u tom ratu. Dakle, besmislica, jednako kao što i danas zbrajamo
žrtve ratova, gdje ljudi postaju statistika. E, pa, ovdje je
riječ o nekom protivljenju tome – objašnjava Dolenčić.
Ulogu Majke Hrabrost tumači Ljiljana
Bogojević. Dolenčić napominje da je za ovo djelo nužno u
ansamblu imati dovoljno jaku glumicu za tu ulogu.
– Već kad smo radili ‘Cigle svete Elizabete’ meni je palo na
pamet da ovdje treba raditi ‘Mutter Courage’, zato što imaš
Ljiljanu Bogojević u kazalištu. Tako to jest, treba ti jedna
velika, jaka osobnost koja može iznijeti jednu takvu ulogu,
jednu od najžešćih ženskih uloga uopće u dramskoj literaturi 20.
stoljeća – kaže redatelj.
S ocjenom da je riječ o teškoj ulozi slaže se i Ljiljana
Bogojević.
– Ja sam se s ovim djelom upoznala još u vrijeme studija. Ima tri
prekrasne ženske uloge. Kad sam bila mlada, htjela sam igrati
Kattrin, kad sam bila u srednjim godinama, htjela sam igrati
Ivette, kad sam došla u zrele godine, htjela sam igrati Mutter
Courage. I, evo, želja mi se ispunila. Ali, to nije garancija
nizašto. Tek kad sam počela raditi, shvatila sam koji je to
zadatak, koliko je to komplicirano i koliko je zahtjevna ta
brehtijanska dramaturgija i način glume. Mi smo je uvijek
stavljali u opreku s metodom Stanislavskog; u tom pristupu se
uživljavaš emocionalno, poistovjećuješ se s ulogom, dok
Brecht uvijek ima neku distancu. No ovdje je cijelo vrijeme
prisutna izmjena između te distance i ulaženja u tragediju.
Jer ta majka doživljava tragediju. Onda se moraš odmah
‘iskopčati’ pa onda dođe jedan song koji to nekako sve
poništi i onda se opet vratimo u tu tešku muku. Moram
priznati, ovako iskreno, da mi je jako teško. Nije da se žalim,
nadam se da ću izvući, ali nisam se nadala da će biti toliko
teško – opisuje iskustvo rada na predstavi Ljiljana Bogojević.
Iako je Majka Hrabrost antijunakinja, Bogojević joj je, kaže,
nastojala pristupiti tako da nađe opravdanje za njezine
postupke:
– Brecht se zalagao za malog čovjeka. I ja sam nekako pokušala
obraniti tu ženu koja, na neki način, žrtvuje svoju djecu. Možda
je Brecht htio reći da je majčica Njemačka 1939., kad je to
napisao, žrtvovala svoju djecu. Djeca Majke Hrabrost su divna;
jedan sin je hrabar, jedan je pošten, kći je empatična… Ta
djeca pogibaju zbog njezinih nepromišljenih poteza. Ali ipak sam
morala donijeti živo biće na scenu, majku koja tijekom tih ratnih
godina jednostavno pokušava preživjeti. A da li mi to danas svi
ne pokušavamo? Da.
Intendantica HNK u Varaždinu Senka Bulić
podsjetila je da se na dan premijere održavaju antiratni
prosvjedi, što dovoljno govori o trenutku u kojem živimo i kako
je ono povezano sa sadržajem djela.
– Sve to što se događa, odražava se na sve nas. Ovo je važna
tema, nosi je veliki redatelj Krešimir Dolenčić, imamo Ljiljanu
Bogojević kao glumicu koja je rođena za taj komad, i svi ostali
glumci stvarno su fantastični te mogu nositi taj težak materijal.
On je istovremeno i intelektualan, jer se ne ide do kraja u
emocije, već se proizvodi mišljenje u gledalištu. Publika je ta
koja treba proživjeti i intelektualno osvijestiti, a opet se mora
donijeti ta vrstu drame. Zato je to teško. Rijetko kad
teatri izvode Brechtove komade, jer su teški. A tome treba dodati
i posebne zahtjeve prema glazbenicima, koje mnogi teatri ne mogu
iznijeti. Ovaj komad velik je zalogaj, ali mislim da će to biti
posebna predstava – rekla je Senka Bulić.
Autor teksta: Bertolt Brecht
Autor glazbe: Paul Dessau
Prevoditelj: Antun Šoljan
Prevoditelj stihova: Ivan Ivica Krajač
Redatelj: Krešimir Dolenčić
Scenograf: Miljenko Sekulić
Kostimografkinja: Martina Ptičar
Oblikovatelj svjetla: Deni Šesnić
Oblikovatelj zvuka: Zlatko Milec
Glazbeno vodstvo: Ivan Josip Skender
Korepetitor: David Vuković
Asistent scenografa: Darko Avar
Asistent redatelja: Tim Hrvaćanin
Ansambl predstave:
Anna Fierling zvana Mutter Courage: Ljiljana Bogojević
Eilif, njezin prvi sin: Marinko Leš
Emental, njezin drugi sin: Zdeslav Čotić
Kattrin, njezina kći: Dea Presečki
Zapovjednik: Robert Plemić
Kuhar Peter zvani Lulek: Barbara Rocco
Yvette Pottier: Hana Hegedušić
Kapelan: Branimir Vidić
Vojnici, regrutari, stražari: Filip Eldan, Nikša Eldan
Oružar: Filip Eldan
Špijun: Nikša Eldan
Pukovnik u kolicima: Mladen Jerneić Grof Erdödy
Orkestar: David Vuković (klavir), Stjepan Vuger (harmonika),
Jelena Geček (flauta), Melanija Gradečak (flauta), Tomislav
Ratković (truba), Suzana Komanić (udaraljke)
Autor fotografija: Marko Ercegović