Ova sveobuhvatna monografija kapitalno je djelo koje priča o bogatoj povijesti reprezentativne građevine i značajnim osobama koje su u njoj stvarale.
Na Velikoj sceni HNK u Varaždinu sinoć je
svečano predstavljena monografija pod nazivom ‘150 godina
kazališta u Varaždinu’. Djelo je to koje na sveobuhvatan
način predstavlja, s jedne strane, povijest reprezentativne
kazališne zgrade izgrađene 1873. godine prema zamisli arhitekta
Hermanna Helmera, istovremeno donoseći priču o
ljudima koji su svih proteklih desetljeća u njoj stvarali i
umjetnički djelovali.
Urednica monografije Vesna Kosec-Torjanac
Urednica monografije i autorica većine tekstova je Vesna
Kosec-Torjanac, dramaturginja varaždinskog HNK, a svoj
doprinos dali su i mnogi drugi autori. Tako o povijesti zgrade
pišu, uz samu urednicu, Ljerka Šimunić, Miroslav Klemm,
Nenad Fabijanić i Ernest Fišer.
Tekstovi su ilustrirani povijesnim zemljovidima, slikama,
fotografijama i brojnim drugim dokumentima.
– Ova zgrada ima svoj arhitektonski život koji traje do danas.
Imala je veliku dogradnju i rađene su mnoge obnove, posljednja od
njih još uvijek traje. U monografiji smo nastojali prikazali
povijest same zgrade, ali i okolnosti u kojima se gradilo, dakle
odrediti društveno-politički kontekst u kojem je ona nastala –
rekla je Vesna Kosec-Torjanac o konceptu prvog dijela
monografije.
Kazališni svjetovi Večeka, Para, Gerića
Drugi dio monografije vezan je uz repertoar i umjetnike koji su
bili nositelji kazališne produkcije. U tome dijelu važan su
doprinos svojim tekstovima dali Marijan Varjačić,
Snježana Banović, Vesna Kosec-Torjanac, Ernest Fišer, Senka
Bulić, Ksenija Krčar, Ljerka Šimunić, Petar Eldan, Dubravko
Torjanac, Nataša Maričić, Zdenka Weber, Raymond Rojnik, Ivana
Slunjski i Vladimir Krušić.
Na kraju monografije popisan je cjelokupan poznati repertoar od
1898. naovamo. Nabrojani su svi zaposleni umjetnici te direktori,
ravnatelji, intendanti. Monografija je i vrednovala učinak nekih
autorskih imena koja su ostavila najveći trag.
Ponajprije je riječ o Petru Večeku, Georgiju
Paru i Vladimiru Geriću, koji su
izdvojeni kao tvorci triju prepoznatljivih kazališnih
svjetova.
‘Varaždin se može dičiti umjetničkim veličinama’
– U tom dijelu monografije posvetili smo se tematski važnim
okosnicama kazališta; drami i svih njezinim podsastavnicama,
operi, opereti i plesu. Tu su i zgodne fotografije koje prikazuju
određenu predstavu iz 50-ih godina prošloga stoljeća i isti
naslov, iz iste pozicije, 70 godina kasnije. Nastojali smo
usporediti umjetnička postignuća, osvrnuvši se na cijelu plejadu
umjetnika. Posvetili smo pažnju i publici odnosno publikama, koje
su danas heterogene. Također je dio posvećen i vizualnom
identitetu, gdje je neizostavno ime varaždinskog umjetnika
europskog kalibra Gorana Merkaša. Jazz grupa
Impuls djelovala je u okviru kazališta, tu je i
djelo Pavla Vojkovića… Varaždin se zaista može
dičiti umjetničkim veličinama, jakim osobama koje su obilježile
ne samo Varaždin, nego i hrvatsku kulturu – govori Vesna
Kosec-Torjanac.
Prvo izvedeno djelo – ‘Poturica’ I.K. Sakcinskog
A sve je počelo 25. rujna 1873., kada je zgrada kazališta
svečano otvorena. Za tu je priliku izvedena drama ‘Poturica’
Ivana Kukuljevića Sakcinskog, dakle riječ
je o prvom djelu izvedenom na daskama varaždinskog
kazališta. No kazališna tradicija u Varaždinu starija je od ove
zgrade. Na to je u svome govoru podsjetio varaždinski
gradonačelnik Neven Bosilj.
– Godine 1636. osnovana je Gimnazija, i tamo su
se odmah počele održavati dramske predstave. Tako je to bilo 150
godina, da bi 1788. kazalište zaživjelo u palači
Mekovec u Kranjčevićevoj ulici. No s vremenom je taj
prostor posao premalen i tada Varaždinci svojim doprinosima
financiraju izgradnju ove zgrade, ona je odraz želje i interesa
građana Varaždina za kulturom i kazalištem. Kao što sam napisao u
predgovoru, nema urbane sredine bez kulture i bez kazališta –
naglasio je Bosilj.
‘Velika, ali meni draga odgovornost’
Sadašnja intendantica Senka Bulić nastavlja rad
na toj bogatoj tradiciji varaždinskog teatra.
– Iznimno sam ponosna što sam intendantica u ovo doba kad se
obilježava ta velika obljetnica. Znamo koliko je fantastičnih
umjetnika djelovalo u tome periodu. Nastaviti na tome tragu
velika je odgovornost, no meni i draga odgovornost. Jer ja tu
želim stvarati vrlo kvalitetne predstave, želim dovoditi najbolje
umjetnike. Tako da, uz to što slavimo prošlost, mislim da trebamo
slaviti i budućnost – poručila je Senka Bulić.
Svečanosti predstavljanja monografije ‘150 godina kazališta u
Varaždinu’ prisustvovala je i Nevena Tudor
Perković, izaslanica ministrice kulture, koja se
okupljenima obratila prigodnim riječima. O važnosti ove
obljetnice govorio je i župan Anđelko Stričak, u
funkciji izaslanika predsjednika Vlade i predsjednika Hrvatskog
sabora. Posebno su predstavljeni i sve autorice i autori tekstova
u monografiji i naznačena njihova uloga i važnost u nastanku ovog
djela, kapitalnog za varaždinsku kulturu.
Tijekom predstavljanja monografije, koje je vodio glumac
Marinko Leš, prikazane su brojne
fotografije prizora iz prošlosti kazališta, kao i nekoliko video
snimaka. Program su svojim nastupom obogatili Vid Kralj
Novak na klavijaturama, dok je Ljiljana
Bogojević podsjetila na glazbenika Dragutina
Novakovića Šarlija, otpjevavši jednu njegovu pjesmu. A
Zdenko Brlek pročitao je pjesmu
Vladimira Vežića, izvedenu upravo na dan
svečanog otvorenja kazališne zgrade, tog 25. rujna 1873.
godine.